Kao uvod u osmo izdanje History Film Festivala je jučer, 9. rujna, u atriju HKD-a otvorena izložba „Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika”. Izložba predstavlja povijesno važnu austro-ugarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvajanja Arktika u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana. Našim mornarima su vođe ekspedicije nadjenuli zajedničko ime – Quarneroli, a povodom 150. godišnjice ekspedicije je autor izložbe, Miljenko Smokvina, u suradnji s predsjednikom Lions Cluba Lovran Miloradom Stanićem izdvojio informativne materijale koji ističu važnost i posebnost ovog istraživanja. Ipak se radi o 12 mornara s toplog Jadrana koji su preživjeli nezamislive uvjete nemilosrdnog Arktika i vratili se kući u punoj postavi.
History Film Festival uvijek nastoji započeti svoj program izložbom. „Pokušavamo da to budu teme koje su nedovoljno istražene, i razmišljajući o ovoj godini i izložbi koju bismo mogli postaviti, imali smo tu lokalnu priču ali priču koja čak ni u ovim našim kvarnerskim okvirima nije dovoljno poznata”, rekla je direktorica festivala Tiha Modrić. Članovi Lions Cluba Lovran prijavili su svoju izložbu o Quarnerolima 2019. godine na jedan natječaj, i Modrić ih od tada pamti kao potencijalnu zanimljivu suradnju.
Autor izložbe Miljenko Smokvina počeo se zanimati za potomke istraživača na Arktiku te ostvario kontakte u Beču i diljem Europe, da bi kasnije i izložio svoj rad o Quarnerolima u mnogim gradovima. „Svježija poveznica s Quarnerolima je kad sam prije 10 godina – kad se slavila 140. obljetnica povratka s ekspedicije – bio u Norveškoj i naišao na neke naše potomke koji su došli gore, a inače je to luka u koju su uplovili kada su se vraćali s Arktika”, objasnio je Miljenko Smokvina.
Kako je Milorad Stanić obrazložio u jučerašnjem izlaganju, mornari su se s Arktika vraćali pomoćnim čamcima, njima su plovili deset dana, da bi naišli na ruske ribare koji su ih odveli do Norveške gdje su poslali telegram u Rijeku da su živi – unatoč svim očekivanjima. Ono što je tome prethodilo pravi je dokaz snage i izdržljivosti naših mornara, a kapetan broda i vođa ekspedicije Carl Weyprecht i njegov dugogodišnji prijatelj, tadašnji pomorski inspektor u Rijeci Heinrich von Littrow, odabrali su pomorce s Jadrana upravo zbog njihove dobre predispozicije. Weyprecht je o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu rekao: „Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali će raditi i nikada spustiti krila.”
Odluka da u ovu opasnu i tešku ekspediciju povedu i mornare s naših prostora, točnije Hvara, Brača, Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta, ispostavila se itekako ispravnom. Najvažnije otkriće ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag nazvan „Zemlja Franje Josipa”, a na tom arhipelagu od tada postoji i Rt Fiume,kao i mnogi drugi nama poznati toponimi.
Brod Admiral Tegethoff izgrađen je 1872. godine, a na sjever je otplovio 13. lipnja iste godine. Iako je bio građen samo za ovu ekspediciju, dva mjeseca nakon što je skrenuo iz norveške luke Tromso na Arktik, brod je naišao led gdje se uglavio i zauvijek ostao. Brod ni do danas nije pronađen, nosile su ga struje s ledom. Posada je na zarobljenom brodu ostala dvije godine, a s broda su radili ekspedicije radi istraživanja i crtanja karte. Tijekom te dvije godine suočili su se s brojnim teškim situacijama, ispričao je Stanić, uključujući urušavanja leda pod saonicama, ekstremne hladnoće te opasno putovanje prema otvorenom moru prije samog povratka.
Naši ljudi su dokazali da je moguće ono što je nemoguće.
Osim ovog zaključka i zanimljivih priča o ekspediciji, Milorad Stanić je istaknuo knjigu „Hrvati na ledenom moru” Petra Kuničića, ujedno i jedinu knjigu hrvatskog autora i na hrvatskom jeziku koja govori o ekspediciji. Naglasio je kako je ekspedicija dio obavezne literature u svim zemljama bivše Austro-ugarske osim u Hrvatskoj, unatoč pokušajima da se uvede u kurikulum i u našim školama. Čini se kako su članovi Lions Cluba Quarneroli Lovran zajedno sa zainteresiranim pojedincima – barem zasad – jedni od rijetkih koji su zaslužni za dovođenje ove nevjerojatne svjetske priče široj javnosti i isticanje njezine važnosti. U znanstvenom smislu, ekspedicija je i preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak Zemlje.
Izložba „Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika” dio je programa osmog izdanja History Film Festivala, međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma, a nastala je u suradnji Lions Cluba Quarneroli Lovran, HKD-a na Sušaku i Istra filma.
Cjelokupni program History Film Festivala možete pronaći ovdje.
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović
