U prostoru Galerije Filodrammatica, 12.6. s početkom u 19 sati, otvorena je izložba suvremenih umjetnica i umjetnika „Arkadia: Vrli novi svijet” kao satelit program Međunarodnog festivala vizualnih umjentosti „Arkadia”, koja se 2023. godine, održava po treći put, a u krovnoj organizaciji eminentnog njemačkog konceptualnog umjetnika i kustosa Petera Keesa. Ovogodišnja se Arkadia, u razdoblju od 19.5. do 30. 06. 2023. odvija u četiri europska grada: Berlinu, Ebersbergu, Gdańsku i Rijeci. Kustoski koncept potpisuje K Kolektiv (Katerina Jovanović, Katarina Podobnik), kustoski kolektiv koji djeluje pri Društvu povjesničara umjetnosti Rijeke. Izlagački je prostor, kao i tehnička podrška, ustupljen od strane udruge Drugo more.

„Utopije se čine puno ostvarivijima nego što se prije vjerovalo. A trenutno smo suočeni s još jednim mučnim pitanjem: Kako izbjeći njihovu konačnu proizvodnju?” (Nicolas Berdiaeff)

Izlagači/-ice „Vrlog novog svijeta” su Vitar Drinković, Sebastijan Dračić, Anamarija Podrebarac i Ana Sladetić, umjetnici/-ice koji se izražavaju interaktivnim vizualnim, taktilnim i auditivnim umjetničkim formama, zajednički stvarajući umjetničko okruženje kao cjeloviti umjetnički doživljaj simulirane stvarnosti. Odgovarajući na središnju temu kultnog Huxleyevog romana, izložba okuplja autore tradicionalnih i novih medija koji propituju posljedice utopijskih želja modernog društva. Što zapravo znači „sloboda” i kako izbjeći njezine katastrofalne posljedice? Simulirajući svijet koji preispituje pravu prirodu postojeće stvarnosti ili ne tako daleke budućnosti, izložba odražava neželjenu stranu društvenog konstrukta koji se vrti oko znanosti, tehnologije, masovnih medija, ekologije i decentralizirane kripto ekonomije.

Drinkovićeva instalacija koristi kameru i umjetnu inteligenciju za „skeniranje” izložbenog prostora i njegovih posjetitelja. Programiran je za prepoznavanje izraza lica prolaznika, stvarajući statistiku raspoloženja i emocija temeljenu na geometriji lica koja izgleda slično korisničkom sučelju za trgovanje dionicama i kriptovalutama, istražujući aspekt „emocionalnog trgovanja” prosječnih investitora. Nadalje, Dračićeva hiperrealistična distopijska ulja na platnu referiraju se na suvremene fenomene kao što su masovni mediji, tehnologija i konzumerizam, vizualizirajući reminiscencije njegovih posljedica, shvaćenih dvosmisleno, možda čak i proturječno. Podrebarac auditivnom instalacijom pomoću umjetne inteligencije generira sintetski zvuk potresa prema numeričkim parametrima magnitude, mapirajući više od 1600 potresa u simfoniji koja se dogodila u razdoblju od 2020. do danas te se nastavlja razvijati. Naposljetku, instalacija umjetnice Sladetić, odabirom arhaičnog posuđa s jasnom intervencijom ljudskih ruku i industrijske ambalaže ukazuje na estetsko, kreativno i ekološko nasilje, koje prijeti potpunim urušavanjem vrijednosnog sustava, zbog potrebe za ubrzanom proizvodnjom, konzumacijom i potrošnjom.

Kao odraz umjetničkih, znanstvenih i socioloških promišljanja pozvanih umjetnika, izložba stvara simulakrum koji neminovno pokreće vizualni poticaj posjetitelja, suočenih sa simulacijama neželjene stvarnosti. U težnji za stvaranjem savršenog, tehnološki i znanstveno naprednog – demokratskog društva – suvremeni se čovjek hvata u koštac s razornim prirodnim, društvenim i ekonomskim posljedicama: „Ako si se loše ponašao, pokaj se, popravi što možeš i posveti se zadatku boljeg ponašanja sljedeći put.” Postoji li uopće druga prilika? Razlikuje li se „Vrli novi svijet” od onog barbarskog? „Plati i biraj!” (Huxley, 1931.) Čini se da društvo određenim brzim tehnološkim napretkom, zbog potrebe za stabilnošću, vlada upravo ona tiranija koju je društvo željelo izbjeći.