U danima od 6. do 9. svibnja na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci trajala je izrada murala predvođena muralistom i umjetnikom Vedranom Štimcom, aka Polite BastARTom. Ovim je putem Odsjek za kulturalne studije počeo program obilježavanja svojih 20 godina koji će trajati čitavog svibnja.
Ulična su umjetnost i intervencije zanimljivo mjesto proučavanja interdisciplinarnog polja znanosti kulturalnih studija pri čemu intervencije na zidovima ulica predstavljaju ne samo zapise društvenih dinamika određenog mjesta i vremena, već su nerijetko i mjesto društvenih prijepora, kao i način izražavanja poruka otpora. S obzirom na to da je jedna od odrednica teorijskog korpusa kulturalnih studija društveno politička angažiranost, odnosno primjena kritičke teorije u lokalnom društvenom kontekstu, u procesu izrade murala i osmišljavanju vizualnog koncepta sudjelovale su i studentice Odsjeka. Na ovaj je način Odsjek dobio novi aspekt svog vizualnog identiteta, prvenstveno nadahnut idejom Banksyja kao anonimnog predstavnika ulične umjetnosti. Odabir Banksyja kao motiva imao je višestruke konotacije i značenja, među ostalima i u vidu micanja naglaska s ideje autora na širi kontekst proizvodnje određenog umjetničkog djela, kao i na njegovu recepciju i interpretaciju od strane publike – pristup specifičan upravo za kulturalne studije.
Čest motiv umjetnosti Vedrana Štimca je portret unutar čijih su kontura smješteni simboli koji tematiziraju neke od aspekata života osobe koju portret prikazuje. U ovom slučaju, obris portreta je namjerno androgine prirode, a motiv kojim se referira na Banksyjevo lik i djelo su anđeli koji razdvajaju zid. Vjeran Pavlaković, redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, na čiju se inicijativu krenulo u izradu murala, pojasnio je proces koncipiranja murala:
– Bilo je zahtjevno razmišljati koji jedan simbol da naslikamo. Banksyjeva nam je paradoksalnost bila početna točka – istovremeno je poznat u čitavom svijetu, a s druge strane nitko ne zna njegov identitet. Banksyjeva paradoksalnost evidentna je i u vidu komodifikacije njegove umjetnosti, kojoj se svojom anonimnošću djelomično uspijeva opirati i na taj način ostati u subverzivnom duhu street arta. Kroz razgovore smo razvijali ideju i odlučili se izraditi mural u ovom obliku, koristeći Banksyjevu anonimnost kao reprezentaciju mnogo različitih ljudi – osoba na muralu nije ni žena ni muškarac, već može biti svatko. Isto tako, ovaj mural ne simbolizira jednu osobu koja će nas voditi nego sve nas kao zajednicu sačinjenu od brojnih i međusobno različitih, ali povezanih pojedinaca.
Profesor Pavlaković jedan je od voditelja MEMPOP projekta u sklopu kojeg se mural realizirao. Projekt MEMPOP, punog imena Mnemonic Aesthetics and Strategies in Popular Culture: Murals, Film, and Popular Music as Memory Work, pokrenut je na jesen prošle godine u suradnji Odsjeka za kulturalne studije Sveučilišta u Ljubljani i Sveučilišta u Rijeci, a centralni analitički interes mu je istraživanje procesa oblikovanja kolektivnog sjećanja postjugoslavenskog prostora nakon 1990-ih, s posebnim fokusom na višesmjeran odnos produkcije, distribucije i recepcije popularno kulturnih fenomena: murali, film i popularna glazba. Uz profesora Pavlakovića, projekt vodi Natalija Majsova, izvanredna profesorica na Odsjeku za kulturologiju Sveučilišta u Ljubljani, a interdisciplinarni istraživački tim uključen u projekt čine znanstvenici s ljubljanskog te riječkog sveučilišta. Projekt se financira sredstvima iz fondova HRZZ-a i ARIS-a, a voditelji su projekta odlučili dio sredstava izdvojiti na vid akademskog angažmana u odmaku od onog klasičnog:
– Želio sam da sredstvima iz projekta ponudimo nešto izvan klasične akademske proizvodnje. Postoji pritisak da pišemo članke, knjige, zbornike, ali ovo je nešto što malo duže traje. Ovim bismo muralom htjeli potaknuti studente i profesore na zajedničko promišljanje o svemu onome što učimo na našem Odsjeku i da pritom otvaramo nove perspektive – zbog toga smo se odlučili koristiti simbolikom razbijanja zida. Taj se zid može odnositi kako na osobne, tako i na društvene pregrade, ali i na aktualne političke situacije u svijetu, a kroz znanje, zajedništvo, obrazovanje i pozitivan pristup ti se zidovi mogu razbijati. Iako su grafiti i murali uvijek podložni promjenama, volio bih da ovo ostane trajnim simbolom koji će davati inspiraciju novim generacijama studenata. Zamišljena funkcija murala je da osim studente potiče i nas profesore koji smo ovdje zaposleni na svakodnevno razmišljanje o tome kako možemo bolje surađivati s mladima te da predstavlja poticaj i inspiraciju pri našim istraživanjima.
Mural kao takav, isto kao i Odsjek za kulturalne studije, možda je na prvi pogled teško protumačiti. Jednostavan odgovor na pitanje „što oni znače?“ ne postoji. I mural i Odsjek zahtijevaju angažman sa simbolima, kulturnim referencama i suvremenim društveno-političkim kontekstom u kojem se nalaze, u konačnici proizlazeći iz intelektualne, kreativne i kolektivne interakcije koju nastoje potaknuti.
prof. dr. sc. Vjeran Pavlaković
U ponedjeljak su se na inicijalnom sastanku okupili zainteresirani studenti te s Vedranom Štimcom i profesorom Pavlakovićem prodiskutirali i razradili vizualnu koncepciju murala. Sljedeći se dan uz projekciju skice na zid ispred predavaonice Odsjeka napravila kontura i prekrila temeljnim bojama, da bi u srijedu krenula sesija intenzivnog slikanja u kojoj je pod vodstvom istaknutog muralista sudjelovalo desetak studentica. Četvrtak je bio rezerviran za završne detalje i oslikavanje motiva na pozadini portreta.
Protekli su tjedan studenti i studentice Odsjeka za kulturalne studije posvetili street artu ne samo putem izrade murala, već i tematski rezonantnim programom u Palachu u večernje sate utorka 7. svibnja. U Palachu je tako održano studentsko gledanje filma Street Heroines redateljice Alexandre Henry, dokumentarca o ženskoj uličnoj umjetnosti i grafitima. Nakon projekcije filma, uslijedila je i zanimljiva tribina posvećena temi društveno-političke uloge murala i angažirane umjetnosti na kojoj su uz muralista Vedrana Štimca sudjelovali i kulturolog Eric Ušić te profesorica Natalija Majsova, a razgovor je moderirao profesor Pavlaković. Na taj su se način teme kojima se studenti kulturalnih studija bave otvorile i široj publici, a događajem je i službeno otvoren mjesec obilježavanja 20 godina Odsjeka pruživši priliku kulturološkoj akademskoj zajednici za druženjem i diskusijom.
20 godina postojanja Odsjeka za kulturalne studije bilježi povijest istaknuto angažiranog studentskog tijela, što se potvrdilo i ovim putem zainteresiranošću studenata za sudjelovanjem pri izradi murala. Suradnja s muralistom Štimcom studente je potakla i na promišljanje o daljnjim kreativnim intervencijama u prostor:
– Meni je bilo odlično i vrlo zanimljivo iskustvo. Imali smo priliku probati nešto novo i sudjelovati u kreativnom projektu koji će ostati na našem Odsjeku godinama. Ovaj projekt je ostavio popriličan utisak na nas te nam je postavio temelj za promišljanje o dodatnim idejama oko toga kako bismo mogli ukrasiti naš kat na vlastitu inicijativu.
Iskustvo izrade murala opisala je Ramona Teodorović, studentica druge godine preddiplomskog studija kulturologije. Na Ramonino se razmišljanje nadovezala njena kolegica s godine, Eva Vrgoč:
– Meni je bilo super! Vedran je simpatičan, drag, opušten i profesionalan, a bilo mi je drago i ovim se putem podružiti s kolegama s prve godine. Drago mi je da sam mogla dati neki doprinos svom Odsjeku, pogotovo na ovako kreativan način.
Utiske o ugodnoj i opuštenoj atmosferi koja je vladala Odsjekom posljednjih nekoliko dana podijelio je i Vedran:
– Izrazito mi je bila lijepa suradnja sa studentima. Bio je velik odaziv – imao sam priliku raditi sa desetak studenata sa svih godina Odsjeka za kulturalne studije. U srijedu je sudjelovao najveći broj studenata, svi su imali priliku sudjelovati i dati svoj doprinos muralu. Nadam se da su se i oni zabavili kao što sam se ja. Veliki shout out profesoru Vjeranu Pavlakoviću i profesoru Borisu Ružiću, kao i svima ostalima koji su podržali projekt. Veliki shout out i tajnici Odsjeka Odri Bradaschia, gospođi na porti i čistačici koje su isto bile dio cijelog tima za nabavu opreme.
Mural je dovršen na dan Filozofskog fakulteta u četvrtak 9. svibnja, a svi ga zainteresirani studenti mogu doći vidjeti uživo vožnjom liftom na osmi kat zgrade fakulteta.
Istaknuta fotografija i ostale fotografije: Aleš Suk
