Konferencija za medije platforme Kultura svima

U ponedjeljak 4. prosinca, u 12 sati, u prostorijama kluba Palach održala se konferencija za medije platforme Kultura svima, projekta koji se provodi uz podršku Agencije za mobilnost i programe EU, te programa Erasmus+.

Kultura svima platforma je koja promiče inkluzivne kulturne prakse, dostupnost kulture i društvene solidarnosti, a dio je programa Film svima, inkluzivnog programa udruge Filmaktiv, partnera i suradnika.

Već na ulazu u pretprostor dalo se naslutiti kako je ovo malo drugačija konferencija za medije. Kako bi se došlo do samog prostora održavanja, trebalo je zaobići i prekoračiti niz prepreka, a na stolicama su čekale i maske za spavanje koje su uskoro prekrivale oči prisutnih, nakon čega je puštena video kampanja. Poruka je bila jasna, a cilj prisutnima približiti jedan djelić situacija kroz koje marginalizirane osobe moraju svakodnevno prolaziti i na koje su sve načine zakinute kada je u pitanju kultura i kulturni život u Rijeci.

Larisa Šimičić, Kultura svima, prostor kluba Palach

Nakon uvodnih riječi Larise Šimičić, jedne od članica Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima, riječ kratko preuzela organizatorica i voditeljica projekta Maja Ogrizović, te najavila kraj ovog Erasmus+ projekta i početak jednog novog kao nastavka na dosadašnji, a kao izravnu posljedicu entuzijazma ekipe mladih koja se organizirala i osnovala Inkluzivno kulturno vijeće mladih Kultura svima (u daljnjem tekstu IKVMKS), a u čijoj je samostalnoj organizaciji bila i današnja konferencija.

Prisutnima je kreativnu i duhovitu online video kampanju predstavila Marina Šoštarić, također članica IKVMKS, a uz članice i članove vijeća mladih na kampanji su surađivale i Pamela Perkić, influencerica i aktivistica u području ljudskih prava, Marija Krištafor, također aktivistica u području ljudskih prava i Dorotea Škrabo, grafička dizajnerica i vizualna komunikatorica projekta. Kampanja je započela 19. studenog 2023. na Međunarodni dan tolerancije, a uz online dio, čine ju i plakati postavljeni do 6. prosinca na Kampusu ispod menze: dva fanzina, inkluzivni stikeri, digitalni panoi po gradu i medijska aktivnost.

Članica IKVMKS Emina Buljubašić, prenijela je okupljenima dosege i načine djelovanje platforme od početka projekta u rujnu 2022. do danas. U tom periodu IKVMKS se podijelio na četiri skupine i obrađivao četiri različita problemska polja projekta: klasnu i ekonomsku inkluziju, rodnu i spolnu inkluziju, senzoričku inkluziju te prostornu inkluziju. Napravili su i analizu inkluzije sadržaja prostora i institucija u kulturi u gradu Rijeci, a po završetku istraživanja koje je trajalo preko godinu dana, osmislili su fizičku i online kampanju čiji je glavni cilj na jednostavan i pristupačan način pokazati primjere i dobre rezultate projekta, te biti jedan od koraka prema inkluzivnijem i solidarnijem društvu.

Prikupljene informacije i rezultate istraživanja četiri vida inkluzivnosti predstavili su članice i članovi IKVMKS Anamarija Salopek, Tino Vodanović, Božidar Žužić i Tea Turkalj. Anamarija se osvrnula na jednakost pri zapošljavanju, stereotipe u zanimanjima, rodno definirane elemente poput zahoda i svlačionica, te ustanovila kako su neke institucije vrlo inkluzivne dok one koje nisu, imaju želju ići u tom smjeru. O ekonomskoj i klasnoj inkluziji, prilagođenim cijenama, korelaciji javnog prijevoza i radnog vremena kulturnih institucija govorio je Teo, istaknuvši kao problem nedostatak parkirnih mjesta i nedostupnost javnog prijevoza u određene sate, no i postojanje svijest institucija o tom problemu. Božidar Žužić je u ime dijela skupine koja se bavila problematikom prostorne inkluzije i pristupa sadržajima iznio zaključak kako se najveći problem krije u detaljima i kao primjer naveo krajnje točke rukohvata na stepenicama institucija koje su najčešće prekratke u kritičnim trenucima. Kao najpozitivniji primjer inkluzivnog kulturnog prostora u gradu istaknuo je Dječju kuću, koja im je služila i kao prostor za susrete.

Temu senzoričke inkluzije predstavila je Tea Turkalj, osvrnuvši se na nedovoljnu pokrivenost Brailleovim pismom, neoznačenost prostora, slabu upotrebu titlova, a kao primjere dobre prakse istaknula inkluzivne programe Dječje kuće, Gradske knjižnice Rijeka, HKD-a Sušak i Art Kina. O fizičkom dijelu kampanje, plakatima, fanzinima i inkluzivnim stikerima govorila je Tina Tus, najavivši 5. prosinca vođenu šetnju plakatima postavljenim na kampusu, a koji prate online kampanju. Bitan dio su i fanzin Kultura svima koji rezimira dosadašnji rad i projekt, dok je fanzin Kultura svima za svačiji džep vodič kroz ekonomski pristupačne sadržaje i programe, a sadrži informacijama o cijenama ulaznica i pogodnostima kulturnih institucija u gradu Rijeci.

Članovi vijeća naglasili su koliko je važno razgovarati i uključiti ljude u proces, a kao bitnu podršku istaknuli su Emila Mandarića, predsjednika Udruge slijepih PGŽ, te Damira Heregu, tajnika Udruge gluhih i nagluhih PGŽ, ali i brojne druge podržavatelje projekta. Kao pozitivno izdvojili su što kod kulturnih institucija postoji svijest i volja za promjenom sadašnjeg stanja, većina djelatnika je educirana i dostupna za pomoć, a danas postoje udruge i ustanove kojima se osobe mogu lakše obratiti, te kako je za svih bitno da se cijela priča nastavi.

Tino Vodanović, član Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima IKVMKS

Uz zahvale prisutnima i svima s kojima su na projektu surađivali, Emina Buljubašić je u ima IKVMKS konferenciju zatvorila riječima: „Kultura svima je za nas puno više od kampanje, to je poziv na promjenu, na stvaranje inkluzivnog društva gdje svatko ima pravo i priliku uživati u bogatstvu kulturnog života. Danas smo vam predstavili samo početak naše priče za koju se nadamo da će nastaviti rasti i razvijati se. Uključivanjem zajednice, institucija i svih nas možemo graditi okruženje koje je osjetljivo na potrebe svakog pojedinca.”

Fotografije: Ivan Vranjić za Filmaktiv

#Dorotea Škrabo #Filmaktiv #inkluzivnost #Kultura svima #Pamela Perkić