Nova predsjednica MO odbora Brajda-Dolac, Laura Anamaria Orlić, naša je sugrađanka od 2002. godine, kada je iz Rumunjske doselila u Rijeku zbog baletnog angažmana u HNK Ivan pl. Zajc. Rođena je u Transilvaniji, u gradu Cluj-Napoca, a stalna je članica Baleta HNK Ivana pl. Zajca od 2005. godine.
S Laurom Orlić, popričali smo tijekom šetnje Brajdom. Orlić je nasmješena, ležerna i vrlo usredotočena. Dok gleda oko sebe (čini se da ništa ne promiče njezinom budnom oku, iako je u razgovoru), priča o frustraciji limitirane moći mjesnih odbora, sporosti administracije i želji da tijekom četvorogodišnjeg mandata uspiju srediti barem goruće probleme Brajde-Dolca.
Kako ste se, kao profesionalna balerina, našli u ulozi predsjednice Vijeća MO Brajda-Dolac?
– Zbog nezadovoljstva izgledom kvarta i želje da nešto učinim po tom pitanju odlučila sam prihvatiti poziv PGS-a da se kandidiram na izborima za MO na njihovoj listi.
Od kad živite na području ovog mjesnog odbora i kako ga doživljavate? Što Vas inspirira na Brajdi-Dolcu i koje potencijale vidite?
– Na području ovog mjesnog odbora, točnije na Brajdi, živim od 2006. godine. Vidim kako područje Brajde odumire. Kada sam se doselila u ovaj kvart tržnica je bila puna, paviljon je bio pun štandova pa čak i gore na katu, poslovni prostori oko tržnice i u ulici F. La Guardia bili su puni s raznim ponudama, cijela Brajda je bila puna života! Sada je Brajda prazna, gomila praznih prostora od kojih su neki ruglo. U položaju Brajde-Dolac nalazi se potencijal ovog mjesnog odbora. Smješten je između željezničkog i autobusnog kolodvora, gdje je velika fluktuacija građana i turista, blizina strogog centra grada, blizina Art kvarta, kulturne ustanove kao GKL i Art Kino, Teatro Fenice.
Koje su najvažnije potrebe Brajde-Dolca i kako planirate adresirati te izazove? Što se nadate postići u ovom mandatu, imate li jasno definirane ciljeve?
– Potrebno je veliki broj praznih poslovnih prostora vratiti u funkciju, istaknuti paviljon tržnice koji je totalno izgubio svoju funkciju, bolje urediti i održavati ono malo zelenih površina, riješiti problem kontejnera za smeće na neadekvatnim mjestima. U vijeću većinom smo novi članovi bez prijašnjeg iskustva, stoga smo još u fazi ispitivanja i pronalaženja načina kako što efikasnije ostvariti svoje ciljeve.
Kakva je situacija s komunikacijom između mjesnog odbora i građana? Primate prijedloge i žalbe. Na što se stanovnici većinom žale i uspijevate li im pomoći? Što su najveće prepreke pozitivnim promjenama?
– Dio građana putem maila ukazuje nam na određene probleme od kojih se velika većina odnosi na komunalna pitanja, a mi to dalje prosljeđujemo nadležnim gradskim službama. Imam dojam da većina građana nije upoznata sa funkcijom MO-a, a rezultat toga je slabi interes na izborima.
Isto tako smatram da bi građani svojim ponašanjem i odnosom prema okolini u kojoj žive mogli pridonijeti kvaliteti života.
Kako surađujete s drugim institucijama i organizacijama da biste ostvarili ciljeve mjesnog odbora? Jeste li povezaniji s MO Potok, budući da administrativna granica krši prirodnu, potok Brajda je u MO Potok primjerice, u kojem je MO Art kvart Benčić, administrativno? Gdje je granica?
– Sad su pred nama Dani mjesnog odbora Brajda-Dolac gdje uspješno surađujemo s Urbanim separeom i Boćarskim klubom Brajda. Zahvaljujući Urbanom separeu, koji ima iskustvo u organizaciji raznih manifestacija po kvartovima, Dani mjesnog odbora okupili su sve kulturne institucije s područja mjesnog odbora Brajda-Dolac i mjesni odbor Potok. Granica je ulica Alessandra Manzonia, dio ulice Prvog maja i ulica Krešimirova 24… tako da Art Kvart pripada MO Potok.
Mjesni odbori često organiziraju različite događaje, aktivnosti i projekte kako bi potaknuli zajednički duh i povećali angažman građana. Koje projekte i inicijative planirate pokrenuti kako biste unaprijedili kvalitetu života na Brajdi-Dolcu?
– Voljela bih organizirati ekološku edukaciju građana po pitanju odlaganja otpada, akcije čišćenja kvarta, uređenje manjih zelenih površina i nekih zapuštenih dijelova kvarta. Nažalost, moć odlučivanja i financijske mogućnosti MO-a su prilično ograničene, stoga veliku ulogu u realizaciji planova ima volontiranje i želja građana da se uključe u projekte.
Na području MO Brajda-Dolac nalazi se veliki broj važnih i građanima relativno pristupačnih ili nepristupačnih znamenitosti – Palača Ploechovih ima zanimljivu prostoriju ispod kupole, Riječki neboder, Palača Jadran, Teatro Fenice… Postoji li interes za pristup, odnosno razvoj aktivnosti vezanih za te zgrade?
– Za sada je naš cilj tržnica Brajda i ulica Blaža Polića, gdje se nalazi GKL, mislim da je kritična točka kvarta i zaslužuje dobiti novi sjaj. Teatro Fenice je velik problem grada ali po tom pitanju mjesni odbor nema nikakvu moć.
Postoji li nešto iz rumunjske kulture ili baletne tradicije što želite prenijeti ili promovirati u MO Brajda-Dolac i šire?
– Nisam o tome razmišljala… Ono što me moja profesija naučila jest disciplina i osjećaj za estetiku pa bih voljela da Brajda-Dolac postane čišći i ljepše uređen kvart.
Za kraj, kako se možemo aktivno uključiti i podržati vaš rad?
– Za početak podržite nas dolaskom na Dane mjesnog odbora Brajda-Dolac ovog vikenda. Građani nam se mogu slobodno obratiti s idejama i prijedlozima kako riješiti probleme ovog kvarta.
