Na današnji dan 1910. blagoslovljen Tiskarski umjetnički zavod Miriam kao ključni dio Kuće dobre štampe. Djelovao je u jednostavnoj zgradi staklenog krova koju je projektirao G. M. Curet, između kripte i željezničke pruge.
U zapadnom dijelu samostanskog dvorišta 1910. godine podignut je objekt jednostavne konstrukcije u kojem je djelovala produktivna i ugledna kapucinska tiskara Miriam (Tiskarski umjetnički zavod Miriam nakladnog zavoda Kuća dobre štampe). Južnom stranom tiskara se oslanjala na dvorišni zid poslovno-stambene zgrade u ulici Corsia Francesco Deák (danas Krešimirova), sagrađene 1911. godine. Uličnih pročelja oblikovanih usklađivanjem anakronog historicističkog (neorenesansnog) dekorativnog sloga i secesijske proporcije, zgrada je urbanistički korelirala s okolinom – Kapucinskom crkvom na istočnom kraju i nasuprotnim zgradama Mađarske državne željeznice te drvoredom platana duž Corsie Deák.
U jeku borbi za političku i crkvenu prevlast u Rijeci, nakon Prvog svjetskog rata (1918. – 1924.), ukinuta je Hrvatska kapucinska provincija i riječki je samostan 1923. pripao Venecijanskoj provinciji. Zatvara se i prodaje Tiskara Miriam, a njezin prostor pretvara u višenamjensku dvoranu za kulturne i zabavne sadržaje nazvanu Teatrino Cappucini, koja se u tisku spominje od 1927. godine. U njoj su se sporadično održavale manje kazališne priredbe i predavanja popraćena, među ostalim, projekcijama filmova. Krajem 1928. godine pojavljuje se ime Cine San Giorgio uz najavu prikazivanja filma (Pećina krokodila). O zgradi ovog prvog kapucinskog kina-kazališta nije sačuvana dokumentacija, te možemo samo zaključivati o njenoj adaptaciji u prikazivačke svrhe. Lokacija nadomak, poslije glavne ulice Korzo, druge najprometnije riječke šetnice, zacijelo je pogodovala posjećenosti predstava.
#Art-kino Croatia #kapucinski samostan #obljetnica #Rijeka #Tiskarski umjetnički zavod Miriam
