Petak, 8. ožujka, u Rijeci se održao Noćni marš za ženska prava pod geslom „Slobodne budite!“. Inicijativa je to što sedmu godinu za redom stanovnice i stanovnike grada na Rječini dovodi u prvi red do Mrtvog kanala, ne bi li, u neko dogledno vrijeme, kao društvo izborili istrebljenje onoga što bi se, po svemu sudeći, trebalo nazivati „mrtvim“ stavovima – stavovi o ženama kao ljepšem, kao slabijem i kao manje vrijednom rodu. Noćni marš za Osmi mart organizirali su zajedničkim snagama Inicijativa građanke i građani Rijeke, Studentski kulturni centar te udruge Lori, PaRiter i SoS Rijeka, a marširalo se od Konta do Jadranskog trga, nakon čega je u Galeriji SKC otvorena izložba „Intimne maramice, gratis!“.
– Već tradicionalno, obljetničarski, organiziramo Noćni marš, upozoravamo na još uvijek suštinsku i sustavnu nejednakost i neravnopravnost žena, i u hrvatskom društvu i globalno, pri čemu prije svega mislim još uvijek na nejednak pristup moći, novcu, sustav odlučivanja institucijama, zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti i skrbi, i isto tako još nekim temeljnim pravima koja se najradikalnije očituju zapravo u utjecaju na ljudski život, odnosno o njima najviše pričamo kada se već dogodi krajnja konsekvencija, a to je nasilje nad ženskim životima. Zadovoljna sam odazivom, sada je to već tradicionalna brojka, ono što nam je zapravo najvažnije svake godine je ta fina, lijepa, solidarna ženska energija koja se stvori na ovom maršu, rekla je Jelena Androić, jedna od organizatorica Noćnog marša povodom međunarodnog Dana žena.
Značajna je brojka riječkih aktivistica i aktivista marširala Korzom, a svi oni koji su se u gradu u to doba zatekli pukom slučajnošću, na uzvike i transparente posvećene ženama i ženskim pravima, nisu mogli ostati ravnodušni. Noćni je marš kulminirao na Jadranskom trgu – bilo je pjesme, bilo je suza, ali najviše od svega, bilo je solidarnosti. Organizatorice su se obratile okupljenima, uputile su pozdrave u ime oslobođenja žena te istaknule kako se danas marširalo za sve žene, pa i one koje nisu pobornice feminizma, koje o njemu nisu educirane, koje misle da je on nepotreban – marširalo se i za njih, jer, zaključile su, niti jedna od nas nije slobodna, ako nismo slobodne sve. Emotivne su govore održale Nadja Čekolj, asistentica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Valentina Botica, novinarka, filmašica i aktivistica, Rafaella Redžepi, potpredsjednica Vijeća romske nacionalne manjine u Rijeci te Pamela Perkić, riječka influencerica koja se bori za ravnopravnost žena u društvu. Noćni je marš zaključen u duhu posebne ženske snage, one kakva se u ovakvim trenutcima osjeti najviše – kada izađemo na ulice, kada stojimo jedna uz drugu, i kada se jednoglasno složimo da smo, statusom žena u današnjem društvu, sve samo ne zadovoljne.
Izložba povodom međunarodnog Dana žena u Galeriji SKC, „Intimne maramice, gratis!“, okupila je dvanaest umjetnica i jednog umjetnika iz cijele Hrvatske – Ivori Sošić, Aneli Sošić, Tonka Špoljar, Korina Hunjak, Valentina Vukmanić, Tanja Blašković, Lucija Brkić, Jelena Kovačev, Nika Zubović, Jessica Gobert, Ivana Babić, Ivona Grgas-Roknić i Marko Drmać izložili su slikarske, fotografske, crtačke, kiparske, tekstilne i video radove tematski fokusirane na društvenu misinterpretaciju ženskosti. Izložba se bavi propitkivanjem autoriteta koji žensku ideologiju u javnom prostoru i dalje nastoje retradicionalizirati, propitkivanjem koncepta ženskosti definiranim patrijarhalnim pozicijama, ali i propitkivanjem vlastita puta kojim odlučno koračaju polako otkrivajući vlastiti identitet.
– Ovom smo izložbom htjeli potaknuti i prikazati razmišljanja umjetnica i umjetnika o sebi, i o svojem položaju u društvu, u patrijarhatu, kako se oni zbog toga osjećaju, a upravo smo to i dobili. Dobili smo i njihove unutarnje borbe, propitkivanja vlastitog identiteta, o posljedicama življenja u ovakvom društvu. Dobili smo i intimne djeliće njihovih života, što smo i pokušali odraziti tim naslovom, „intimne maramice“, posjetiteljima se zapravo ovdje i otvaraju, dobili su ih besplatno, za što u naslovu stoji „gratis“, zaključila je Katarina Erak, članica voditeljskog tima Galerije SKC.
Još je davne 1792. godine Mary Wollstonecraft, prosvijećena protofeministkinja, u kanonskom djelu feminističke političke teorije Obrana ženskih prava napisala: „Oslobodite ih, i ubrzo će one postati mudre i kreposne, kao što to i muškarci postaju sve više, jer napredak mora biti obostran, inače će nepravdi na koju je primorana polovica ljudske rase pribjegavati i one odgovorivši istom mjerom svojim ugnjetavačima.“[1] . Mnogi će reći da smo danas od patrijarhalnog društva 18. stoljeća nekoliko svjetlosnih godina daleko – da, imamo pravo na obrazovanje, imamo i pravo glasa, no problem je u tome što se te glasove i dalje suptilno nastoji utišati, problem je u tome što se u 21. stoljeću ženski organi brišu iz udžbenika, problem je u tome što u Hrvatskoj imamo rastuću stopu femicida, problem je u tome što nam „klečavci“ nastoje krojiti sudbinu, što misle da su žene manje vrijedne, da se žene ne mogu boriti. Svakoga dana u godini, ali osobito danas, ponosna sam što sam žena, ponosna sam što se borim ko’ žensko, i ponosna sam što ja, ali i ostatak pripadnica ne ljepšeg, nego jačeg spola, nikada nećemo dati da nas se ušutka. Drage žene, sretan nam 8. mart!
[1] Mary Wollstonecraft, Obrana ženskih prava, Ženska infoteka, Zagreb, 1999., str. 221–222
Istaknuta fotografija Aleš Suk, ostale fotografije Sanja Prodan i Aleš Suk
