Sedamnaesto izdanje festivala o politikama filmskog kustostva Filmske mutacije: Festival nevidljivog filma – Kome pripada patos? u srijedu, 20. prosinca u Art-kinu predstavlja kultnog američkog filmskog, kazališnog i vizualnog umjetnika E. Eliasa Merhigea koji, tom prigodom, gostuje u Art-kinu.
Program započinje u 17:00 sati projekcijom filmske reanimacije Murnauovog Nosefaratua Vampirova sjena, u režiji E. Eliasa Merhigea, u kojoj glume John Malkovich, Willem Dafoe, Udo Kier, Cary Elwes. Godina je 1922., a Friedrich Wilhelm Murnau snima Nosferatua. Problem predstavlja činjenica da zvijezda filma, glumac Max Schreck, ulogu vampira shvaća ozbiljnije nego što se čini ljudski mogućim.
Nastavak programa, u 19:30 sati, posvećen je Merhigeovoj kultnoj trilogiji Begotten, koju čine filmovi Jednorođen, Zveket nebeskih ptica i Polia & Blastema: Metafizička fabula, a započinje glazbenim performansom velške umjetnice glasa i suvremenog zvuka Elvin Brandhi. Nakon glazbenog dijela slijedi diskurzivni program, s početkom u 20:00 sati, u kojem s gostujućim američkim filmašem razgovaraju kustosi programa Filmskih mutacija Daniel Bird, Ivica Đorđević i Tanja Vrvilo. Ovu metafizičku filmsko-glazbenu atrakciju zaključuje projekcija trilogije Begotten, u 20:30 sati.
Inače, središnji filmološki interes dvogodišnjeg izdanja Filmskih mutacija KOME PRIPADA PATOS? parafrazira Brechtov filmski naslov KOME PRIPADA SVIJET?, aktivirajući filmsku formulu patosa od proširenih programa o brehtijanskom aspektu radikalnog filma, kako je svoj istraživački projekt krajem 1970-ih naslovio filmolog Martin Walsh do inovativne studije filozofa slika Georgesa Didi-Hubermana Oko povijesti: Kada slike zauzimaju poziciju, prema politici estetike u Brechtovom filmu drugim sredstvima: fotogramskoj montaži Dnevnika rada i Ratne početnice, kolažu/montaži novinskih slika i epigramskih komentara iz 1938.-55. Montaža je politika, Brecht demontira atlas dijalektičkih slika, preživljenu sliku, ukazujući na mjesto preživljavanja u kulturi slike i političku ulogu memorije. Filmske mutacije: festival nevidljivog filma su filmološki projekt o politikama filmskog kustostva nakon stoljeća filma i promišljanju modusa prijenosa sustava slika, znanja i memorije filmskog dispozitiva u digitalnom dobu. Politika projekta je povezivanje povijesnih filmskih avangardi sa suvremenim umjetničkim i diskurzivnim praksama u različitim prikazivačkim i izvedbenim kontekstima. Projekt je pokrenula filmologinja i izvedbena umjetnica Tanja Vrvilo u Zagrebu 2007. godine na temelju esejističke korespondencije objavljene u filmsko-književnom časopisu Trafic koji je koncipirao Serge Daney, s autorima pisama Movie Mutations: Pisma neke djece nekoj djeci 1960-ih.
Ulaz na program Filmskih mutacija slobodan je za sve posjetitelje.
Istaknuta slika: dio vizuala za XVII. Filmskih mutacija: Festival nevidljivog filma u Art-kinu
#Art-kino #Festival nevidljivog filma u Art-kinu #Film #nevidljivi film #XVII. Filmske mutacije
