U tadašnjem Svetom Mateju, današnjem Viškovu, na današnji dan 1904. godine osnovana je Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska.
Pojedinosti u vezi s događajem osnivanja Čitaonice bilježi list Naša sloga u broju od 26. svibnja 1904. godine. Nova je ustanova dobila naziv „Halubajska zora”, prema području Halublja, odnosno halubajskom kraju oko današnjeg Viškova. Prema zapisima, osnivanje Čitalnice u Kastvu 1866. imalo je utjecaj na razvoj ostalih čitaonica u Istri, na kvarnerskim otocima i u Primorju, a među njima i Čitaonice Halubajska zora.
Već na početku okupila je tridesetak članova. Naziv „Halubajska” je označavao pripadnost prostoru i identitetu Halubja, području iz kojeg dolaze i Halubajski zvončari, danas jedan od najpoznatijih simbola kvarnerske tradicije. Tijekom burnog 20. stoljeća čitaonica je više puta mijenjala naziv i prekidala rad zbog ratova i političkih promjena. Nakon Prvog svjetskog rata knjige su skrivane po privatnim kućama kako bi se sačuvala kulturna baština kraja. Između dva rata rad je obnovljen, a ustanova je djelovala pod nazivima „Halubljan” i „Narodna knjižnica i čitaonica Halubljan”.
Uz povremene prekide za vrijeme svijetskih ratova, knjižnica je djelovala sve do 1961. Rad knjižnice obnavlja se početkom devedesetih, kad novoosnovano povjerenstvo Matice Htvatske među glavnim zadacima ističe pokretanje knjižnične djelatnosti.
Današnja Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska zora nastavlja tradiciju dugu više od 120 godina, a osim knjižnične djelatnosti, sudjeluje u kulturnom životu i očuvanju zavičajne baštine.
Istaknuta fotografija: Halubajska zora, TZ Viškovo
#Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska #Sv. Matej #Viškovo
