Zašto čeka kulturna strategija? Rijeka tek 2027. ulazi u novu kulturnu politiku

Kulturna strategija čeka drugu polovicu godine: Rijeka tek 2027. ulazi u novu kulturnu politiku

Kulturna strategija Grada Rijeke nije donesena u prvoj godini mandata nove riječke vlasti, iako je upravo potreba za strateškim promišljanjem kulture bila jedna od tema koje je gradonačelnica Iva Rinčić često isticala u predizbornoj kampanji.

Na pitanje zašto Rijeka ni godinu dana nakon promjene vlasti nema novi strateški dokument za kulturu, Rinčić je odgovorila da je kulturna strategija u “gruboj pripremi”, ali da se s njezinim donošenjem čekalo zbog preustroja gradske uprave i promjena na čelu gradskih odjela.

– Zato je ta ocjena tri, nije pet, rekla je Rinčić, povezujući kašnjenje kulturne strategije sa širim zaključkom da je u prvoj godini mandata puno toga pokrenuto, ali ne i dovršeno.

Prema njezinim riječima, odluka je bila pričekati nove čelnike gradskih odjela kako bi se s njima kreirala buduća politika, uključujući i kulturnu politiku. Podsjetila je i da je pročelnica koja je vodila veliki resor u međuvremenu otišla u Primorsko-goransku županiju, što je dodatno utjecalo na dinamiku.

– Kulturna strategija u nekakvoj gruboj pripremi jest spremna i čeka. U međuvremenu smo donijeli odluku o preustroju gradske uprave. Odluka je da pričekamo nove čelnike gradskih odjela i da s njima kreiramo buduću politiku, između ostalog i kulturnu politiku. Plan je donijeti je negdje u drugom dijelu godine i da starta sa 2027., naglasila je Iva Rinčić.

Time je kulturna strategija, barem prema najavi gradonačelnice, prebačena u drugu polovicu godine. Ako se taj rok ostvari, Rijeka bi u 2027. mogla ući s novim strateškim okvirom kulturnog razvoja.

No pitanje kulturne strategije nije samo tehničko pitanje jednog dokumenta. U Rijeci, gradu koji se i dalje naslanja na iskustvo Europske prijestolnice kulture, ali i na snažnu nezavisnu scenu, institucionalnu kulturu, kvartovske prostore, klubove, festivale i sve ranjiviji kulturni rad, ono otvara šire pitanje: kakvu kulturnu politiku nova vlast želi voditi?

Upravo zato kašnjenje strategije ima političku težinu. Nije riječ samo o dokumentu koji treba ispuniti formalnu prazninu, nego o odgovoru na pitanje što Rijeka danas smatra svojim kulturnim prioritetima. Hoće li se kulturna politika svesti na održavanje postojećeg sustava, ili će pokušati otvoriti nova pitanja: položaj nezavisne scene, dostupnost prostora, odnos kulture i turizma, status kulturnih radnika, kvartovsku kulturu, baštinu, mlade autore i dugoročno financiranje programa?

Iva Rinčić je u uvodnom dijelu konferencije više puta naglasila da je prva godina mandata bila obilježena preustrojem sustava, promjenama čelnih ljudi i pokušajem stvaranja učinkovitije gradske uprave. U tom okviru treba čitati i objašnjenje zašto kulturna strategija još nije donesena. No upravo će kultura biti jedno od područja na kojem će se vidjeti može li nova gradska vlast, nakon faze preustroja, ponuditi sadržajnu politiku, a ne samo upravljačku promjenu.

Osim kulturne strategije, na konferenciji su otvorene i druge teme koje bi trebale obilježiti nastavak mandata.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar Saša Milaković posebno je govorio o Centru za odgoj i obrazovanje i Centru za autizam, ustanovama koje rade s djecom s teškoćama u razvoju. Rekao je da one danas funkcioniraju u izrazito neprikladnim prostorima, nedostatnima po kapacitetu i neadekvatnima za specifičnost posla kojim se bave.

Ranije se, podsjetio je Milaković, razmatrala gradnja na Rujevici, ali je nova gradska vlast zaključila da ta lokacija nije najbolje rješenje, ponajprije zbog potrebe gradnje pristupnih cesta, što bi dodatno produžilo realizaciju projekta.

Grad se sada opredijelio za razvoj projekta na Krnjevu, na parceli koja je većim dijelom gradska. Milaković je rekao da ta lokacija omogućuje izgradnju modernog centra za djecu s teškoćama u razvoju i centra za autizam.

– Mislimo da djeca s teškoćama u razvoju konačno moraju dobiti centar koji je adekvatan po kapacitetu i po standardu, rekao je Milaković.

Prema njegovim riječima, Grad je pripremio projektni zadatak za idejno rješenje i trenutačno komunicira s ministarstvom oko moguće podrške. Budući da bi centar bio namijenjen djeci s područja cijele županije, u projekt će biti važno uključiti i Primorsko-goransku županiju.

Jedna od tema koja godinama opterećuje svakodnevni život brojnih Riječana su i kvartovske garaže. Milaković je rekao da je Grad analizirao više mogućnosti, uključujući rotacijske i montažne garaže, pri čemu su rotacijske trenutačno ocijenjene nerealnima jer u Hrvatskoj ne postoji tržište koje može osigurati potrebnu razinu 24-satnog servisiranja.

Montažne garaže, međutim, ostaju opcija. Grad se zasad fokusirao na tri lokacije: Ulicu Ante Kovačića na Kozali, Omladinsko igralište na Brajdi i Rastočine.

Za lokaciju na Kozali postoji idejno rješenje, ali problem je imovinskopravna situacija jer zemljište nije gradsko, pa je pokrenut proces otkupa. Omladinsko igralište na Brajdi trenutačno se smatra najprikladnijom lokacijom jer su prostornoplanski i imovinskopravni preduvjeti povoljniji. Grad kreće u nabavu studije predizvodljivosti, koja bi trebala pokazati kakva je garaža ondje moguća i koliki kapacitet okolne ulice mogu podnijeti.

Milaković je govorio i o novoj školi Fran Franković, koju je označio kao najvažniji projekt u sektoru odgojno-obrazovnih ustanova. Grad je dobio suglasnost ministarstva da se škola može graditi i očekuje sufinanciranje, no točan iznos još nije poznat jer troškovnici nisu završeni.

U području velikih gradskih projekata zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda govorio je o Exportdrvu, prostoru koji bi trebao postati novo urbano, kulturno i društveno središte grada. Prema njegovim riječima, projekt ulazi u fazu izrade projektno-tehničke dokumentacije i pripreme za prijavu na ITU mehanizam.

Vivoda je naglasio da je projekt u odnosu na raniju verziju u potpunosti izmijenjen kako bi se povećale šanse za povlačenje europskih sredstava. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 13 milijuna eura, a projekt bi se većinom financirao bespovratnim sredstvima Europske unije, uz dio vlastitih sredstava.

Prijava projekta planirana je tijekom 2026. godine, nakon ishođenja građevinske dozvole. Projektom je predviđeno oko 7.000 četvornih metara zatvorenog i 2.500 četvornih metara otvorenog prostora, s multifunkcionalnim dvoranama, uredima, ugostiteljskim sadržajima te javnim površinama dostupnima građanima i posjetiteljima.

Sve te najave pokazuju da druga godina mandata za novu riječku vlast više neće moći biti samo godina pripreme, preustroja i projektnih zadataka. Nakon prve godine u kojoj je, kako je sama gradonačelnica priznala, puno toga pokrenuto, ali ne i dovršeno, građani će sve više tražiti ono što se u politici jedino doista računa – vidljive rezultate.

Istaknuta fotografija Dječja kuća