Povijest riječkog dvoglavog orla započinje u 17. stoljeću kada je car Leopold I. na zahtjev Riječana izdao povelju 6. lipnja 1659. godine kojom gradu Rijeci odobrava grb. Prema povelji, grb je opisan kao damask-plava podloga obrubljena zlatnom bojom s karmin-crvenim štitom u sredini, na kojem se nalazi dvoglavi orao. Orao desnom kandžom stoji na stijeni, a lijevom drži vrč iz kojeg teče voda. Iznad orla nalazi se kruna, a ispod njega natpis „Indeficienter”.

Prva skulptura orla na vrhu Gradskog tornja postavljena je vjerojatno 1754., a izradio ju je riječki kotlar Lodovico Ruppani. Ovaj limeni, jednoglavi orao skinut je 1890. po odluci Gradskog vijeća i predan gradskom muzeju. Njegova daljnja sudbina ostaje nepoznata, iako se pretpostavlja da je pretaljen za ratne potrebe.

Ljubav Riječana prema svom grbu dokazana je mnogim prosvjedima nakon 1890. godine kada je dvoglavi orao, zbog rekonstrukcije, maknut s vrha Gradskog tornja. Ovaj događaj spominje se i u riječkim narodnim pjesmama, poput popularne „Indeficienter”. Istovremeno se pojavljuje politički spor između ugarskih i gradskih vlasti oko toga čija bi se zastava trebala vijoriti na gradskoj uri – mađarska ili riječka.

Druga skulptura postavljena je 1. srpnja 1906. godine uz veliku gradsku proslavu. Inicijativu za povratak gradskog orla na kupolu sata dao je Odbor riječkih žena, koji je skupio novac za taj pothvat. Drveni model izradio je kipar Vittorio De Marco, a skulptura je izlivena u leguri aluminija i cinka u Ljevaonici Mattea Skulla. Skulptura je bila visoka 220 cm s rasponom krila od 300 cm i težila je 2000 kg. Svečanost inauguracije novog dvoglavog orla održana je na dan Sv. Vida, na današnji dan 1906., uz prisustvo gotovo cijelog grada.

Na kupolu gradskog tornja novi je orao postavljen 1906. godine za što je zaslužna Udruga žena grada Rijeke.

Orao je u prvotnom obliku preživio do 1919. godine, kada mu je jedan od D’Annunzijevih ardita odrubio jednu glavu. Talijanski fašisti tumačili su kako je dvoglavi orao austrijski, a jednoglavi rimski. Skulptura je u tom obliku ostala na vrhu gradske kupole do 1949.

Godine 1949., komunističke vlasti označile su orla kao buržoaski i nenarodni simbol te su ga dale skinuti i razbiti na komade 20. siječnja 1949. godine. Unatoč tome, Riječani su uspjeli sačuvati nekoliko komada brončane statue, koji su do danas sačuvani u gradu na nekoliko lokacija.

Proces povratka dvoglavog orla na Gradski toranj bio je dugotrajan i započeo je 2009. godine kada je Grad Rijeka zatražio prvo mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Nakon dobivanja pozitivnog mišljenja o mogućnosti postavljanja skulpture na vrh kupole, 2011. se nastavilo se izradom povijesno-umjetničkog elaborata o skulpturi na temelju dostupne arhivske dokumentacije i fotografija. S obzirom na to da nije bilo sačuvanih ostataka niti modela skulpture iz 18. i 20. stoljeća, ovi su arhivski izvori bili jedini dostupni materijal stručnjacima uključenima u projekt.

Nova skulptura dvoglavog orla, replika povijesne skulpture iz 1906. godine, modelirana je od strane akademskog kipara Hrvoja Urumovića prema smjernicama Konzervatorskog odjela. Umanjeni model skulpture izradio je doc. Hrvoje Urumović, a skulptura je izlivena u Ljevaonici umjetnina ALU d.o.o. u Zagrebu.

Prva skulptura orla, postavljena na Gradski toranj 1754. godine, bila je limena i jednoglava, djelo riječkog kotlara Lodovica Ruppanija. Skinuta je 1890. godine tijekom obnove kupole. Nova skulptura dvoglavog orla postavljena je 1906. godine kao dar Udruge riječkih žena, izlivena u gradskoj ljevaonici Mattea Skulla prema modelu Vittorija De Marca. Međutim, skulptura je pretrpjela oštećenja 1919. godine, a naposljetku je uništena 1949. godine.

U projekt povratka dvoglavog orla na kupolu Gradskog tornja uloženo je oko milijun kuna iz proračuna Grada Rijeke. Nova skulptura izrađena je od aluminija, teška je oko 270 kilograma, visoka 255 centimetara, a raspon krila joj je 300 centimetara. Postavljena je na visini od oko 30 metara. Radove montaže na vanjskom dijelu kupole obavili su alpinisti tvrtke Oktopus iz Rijeke, dok je uslugu dizalice osigurala tvrtka Trans-Trade d.o.o. iz Rijeke.

Postavljanje skulpture dvoglavog orla 2017. dio je programa Europske prijestolnice kulture u Rijeci. U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke predstavljene su i publikacije o riječkom dvoglavom orlu, među kojima su „Let iznad orlovskog gnijezda”, „Riječki orao u povijesno-umjetničkome kontekstu” dr. sc. Damira Tulića i „Legenda o dvoglavom orlu” Damira Steinfla. Publikacije su recenzirane od strane Velida Đekića, a na Korzu je postavljena prigodna izložba vezana uz povijest i izradu skulpture.

Po završetku montaže, građanima je omogućeno da iz „košare” vozila Javne gradske postrojbe pogledaju skulpturu izbliza, što je prvi iskoristio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Sutradan je i građanima omogućeno da izbliza vide skulpturu dvoglavog orla, simbolički vraćenog na Gradski toranj.