U Gradskoj se knjižnici Rijeka ovog tjedna održavala teorijska i praktična trodnevna edukacija u izradi audioknjiga, dio treće edicije projekta Knjiga svima, nastavka projekta Kultura svima
Projekt je započet u 2021. godini koja je proglašena i Godinom čitanja, a iza projekta stoje Udruga Portić, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ, Udruga slijepih PGŽ, Gradska knjižnica Rijeka, Filmaktiv i Hej!, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, te iza sebe imaju 4 dječja naslova prevedena u audioknjige. Ove godine, uz edukaciju, kao kamen temeljac u knjižnici je otvoren inkluzivni hub namijenjen audio snimanjima.
Na prvom sastanku u knjižnici okupio se popriličan broj zainteresiranih, a na edukaciju se prijavilo čak 22 polaznika svih godišta. Okupljene je dočekala šarena ekipa željna razgovora o temi inkluzivnosti, te teoriji i praksi izrade audioknjiga. Susret su otvorili Maja Ogrizović iz Filmaktiva i Hej!, te Kristian Benić iz Gradske knjižnice Rijeka, predstavivši prisutnima projekt, kao mali uvod u jednu dugoročnu i veću priču koja im puno znači. Emil Mandarić, predsjednika Udruge slijepih PGŽ, projektu se pridružio na poziv Maje i Damira Herega, te postao bitan i nužan suradnik, savjetnik i edukator svima na projektu.
Damir Herega, tajnik Udruge gluhih i nagluhih i prevoditelj za hrvatski znakovni jezik, približio je prisutnima specifčnosti znakovnog jezika, te razbio neke opće pretpostavke koje su najčešće prisutne zbog manjka informacija i nedovoljne senzibilizacije javnosti. Profesorica Tanja Šupe iz Knjižnice za slijepe i slabovidne, koja se kao i mnogi prisutni već niz godina bavi inkluzivnošću, rekla je kako su nakon 15 godina pomaci vidljivi, te iako ide sporo radi se kvalitetno. Naglasila ulogu knjižnice u senzibilizaciji javnosti, te se ona dešava posredno, kroz aktivizam i kao primjer iznijela suradnju s riječkom Akademijom primijenjenih umjetnosti. Studenti su kao uvjet za kolokvij izradili taktilnu slikovnicu, a akcija promocija taktilnih slikovnica odradila su uz pomoć vatrogasaca i dvoglavog orla, simbola grada Rijeke. Jednoj glavi su povezali oči, drugoj prekrili uši, postavili vatrogasna kamion u podnožje, a građane su košarom podizali kako bi mogli uslikati selfe.
Dunja Matić, autorica knjige „Mirovanje” koju su polaznici čitali i prevodili u audioknjigu, temu inkluzivnosti proučava za doktorat, primijetivši da otpor koji zna biti prisutan, često dolazi iz neznanja i/ili straha, te kako je ovo super prilika za otvoreno popričati i puno toga naučiti, bez straha od osuđivanja. Vlasta Tibljaš iz Udruge Portić naglasila je kako djeci treba različitost u što ranijoj dobi jer im je tako brže i lakše prihvatljiva. Ona i kolegice, tete pričalice, Biba, Nela i Iva, snimile su dječje naslove, a samo snimanje je bilo prekrasno i edukativno iskustvo. Tanja Badanjak koja se brine za programske aktivnosti Gradske knjižnice Rijeka, istaknula je kako su sretni što mogu naučiti i pridonijeti ovoj inkluzivnoj i stvaralačkoj priča koja se stvara u knjižnici.
Drugi dan edukacije donio je teorijski dio s Emilom Mandarićem, a polaznici su bili u prilici postaviti brojna zanimljiva pitanja, te dobiti odgovore iz prve ruke. Pričalo se o načinu na koje slijepe i slabovidne osobe doživljavaju knjige, detaljima u prevođenju, naglascima, tonu čitanja, strukturiranju i specifčnostima u snimanju koja poštuju pravila izrade audioknjiga. Više od tehničke savršenosti, važnije je privući djecu čitanju. Iznio je primjer audioknjige ‘Priče iz davnina’ Ivane Brlić Mažuranić koja postoji u sedam različitih verzija, a moglo se snimiti sedam različitih naslova. Mišljenja o načinu čitanja su uvijek različita, a ono što je bitno je da osoba koja prevodi uživa u čitanju.
Praktični dio edukacije krenuo je treći dan u prostoriji za audio snimanja, uz vodstvo profesora Matije Rubinića koji je polaznike upoznao s programima i opremom koja se koristi za ovaj tip snimanja. Nakon teorijskog dijela uključila se oprema, a pred mikrofonom se izmijenilo više polaznika željnih okušati se u čitanju. Po završetku svakog čitanja pričalo se o načinu, jačini, što je dobro, što se može drugačije.. Uz polaznike edukacije, čitala je i Dunja Matić, autorica knjige, te članice Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima.
Zbog činjenice da su knjige za slijepe su neisplative, najveća uloga knjižnica je senzibilizacija javnosti, puno veća nego izdavanje knjiga, a za sve koji se bave inkluzijom bitno je da to osjećaju i rade to sa srcem, jer zahtjeva puno truda i pomaci su mali. U Rijeci već niz godina djeluju brojni pojedinci i udruge te rade na senzibilizaciji javnosti, a gužva u knjižnici za vrijeme edukacija potvrđuje da su građanima ove teme važne, te da se inkluzivno društvo gradi zajedno, učenjem kroz rad i s razumijevanje za pogreške.
Istaknuta fotografija i foto galerija: Sanja Prodan
