Luka Rijeka d.d. smještena je u Kvarnerskom zaljevu, prirodno zaštićenom području, s poveznim potencijalom prema Zagrebu, Panonskoj nizini, dunavskoj regiji i Srednjoj Europi preko doline Kupe.
Prednost sjevernojadranskih luka nad sjevernomorskim ili baltičkim lukama leži u najkraćoj pomorskoj vezi između Europe i Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka. Jadransko more, kao najdublje uvučeni dio europskog kopna, omogućava srednjeevropskim zemljama najbliži pristup svjetskom moru putem Sjevernog Jadrana.
Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj. S dubinom gaza većom od 16 metara (18 metara), može prihvatiti najveće brodove, a planirana gradnja novih prostora povećat će dubinu na 20 metara.
Tijekom Prvog svjetskog rata, zatvaranjem Otrantskog prolaza, prekinut je trgovački i pomorski promet s prekomorskim zemljama, pa je riječka luka služila samo za promet unutar Jadranskog mora. Početak Drugog svjetskog rata Rijeka i luka dočekali su podijeljeni na riječku i sušačku luku, koje su postale vojne baze tijekom rata.
Od 1951. do 1960. godine, Rijeka preuzima funkciju glavne luke Jugoslavije i postupno postaje tranzitna luka za podunavske zemlje. Od 1960. do 1990. godine, riječka luka se transformira u suvremeni lučki sustav. Godine 1967., u Bakru je otvoren terminal za rasute terete na lokaciji Podbok, jedan od najmodernijih u Europi, koji je uglavnom služio za uvoz željezne rude za Austriju i Čehoslovačku. Godine 1979. izgrađen je pozadinsko-skladišni kompleks Škrljevo. Kontejnerski terminal na Brajdici, terminal za fosfate, silos za žito u riječkom bazenu, terminal za drvo u Bršici, te lučki bazen Raša dovršeni su do 1982. godine. Godine 1983., u Bršici je izgrađen terminal za stoku, a 2000. terminal za generalni teret s ro-ro rampom na obali Goranin.
Na današnji dan 1997. temeljem Odluke o davanju suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, osnovana je Slobodna zona luke Rijeka, čiji je osnivač i upravljač Lučka uprava Rijeka. Zona obuhvaća kopneni i morski dio lučkog područja luke Rijeka, a sastoji se od tri teritorijalna dijela: Lučki bazen Rijeka s kontejnerskim terminalom, Skladišni kompleks Škrljevo i Lučki bazen Raša.
Slobodna zona Luke Rijeka ima povoljnu geografsku poziciju, razvijenu prometnu infrastrukturu i kompatibilna je s legislativnim sistemom Europske unije. Slobodnu zonu mogu koristiti domaće i strane pravne i fizičke osobe za proizvodnju, oplemenjivanje, skladištenje robe, trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini. Korisnici zone mogu ulagati u infrastrukturu i objekte, kao i dodatnu opremu potrebnu za obavljanje njihovih djelatnosti.
Istaknuta i druga fotografija: Luka Rijeka
#Luka #Luka Rijeka #obljetnica #Rijeka #Slobodna zona Luke Rijeka
