Radmila Matejčić, rođena 7. listopada 1922. u Banja Luci, bila je arheologinja i povjesničarka umjetnosti. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u rodnom gradu, Povijest umjetnosti upisala je u Zagrebu, da bi tijekom ratnih godina radila u muzejskim institucijama u Banja Luci i Zagrebu a kao apsolventica 1946.−1947. u realnoj gimnaziji u Prijedoru.
Od 1952. do 1981. godine radila je kao kustosica u pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, nakon toga kao kustosica-savjetnica, a radila je i kao upraviteljica Narodnog muzeja u Rijeci. Matejčić je bila i srednjoškolska profesorica i knjižničarka, a prvi tekst koji je objavila bio je 500-godišnjica rođenja Leonarda da Vincija, objavljen u Riječkom listu 16. ožujka 1952. godine. Sa suprugom Marijanom Matejčićem publicirala je “Ars aesculapii” fokusiranu na povijest zdravstvene kulture na području Kvarnera. Tada joj je objavljena i knjiga “Barok u Hrvatskoj”, a godine 1987. tiskala je i turističku monografiju Crikvenice. Brojne znanstvene i stručne radove objavila je u časopisima “Peristil”, “Dometi”, “Jadranski zbornik”, “Naša Rijeka”, “Liburnijske teme” i dr.
No ono po čemu mnogi najviše pamte Radmilu Matejčić je njezin kultni serijal knjiga „Kako čitati grad”. Djelo je utemeljeno na prikupljenim tekstovima pisanim za “Našu Rijeku” u razdoblju od 1981. do 1990. godine, a doživjelo je više izdanja. Serijal “Kako čitati grad” i dan danas služi kao relevantan izvor informacija i vrijednih znanja o riječkoj povijesti, a nastao je kao rezultat dugogodišnjeg proučavanja kulturne povijesti, graditeljstva i prostornog razvoja Rijeke.
Radmili Matejčić posthumno su tiskana dva rukopisa u obliku decentnih monografija: Crkva Gospe Trsatske i Franjevački samostan. Godine 2000. izašla je i knjiga “Izlet u Prošlost” koja je obuhvatila njene duže i ozbiljnije tekstove. Knjiga je dokaz širine autoričinih interesa, kronološki iznoseći teme vezane uz arheološka istraživanja Tarsatice, liburnijskog limesa, riječkih termi, baroknih kipara i graditelja, sve do novijih razdoblja izrastanja Rijeke u moćnu luku.
Da je imala veću podršku sredine, Matejčić bi zasigurno imala i širi tiskani opus, jer svojim je interesima, radom i angažmanom na našem gradu ostavila važan, neizbrisiv trag.
Radmila Matejčić preminula je na današnji dan 1990. godine.
#Kako čitati grad #Na današnji dan #Radmila Matejčić #Rijeka