Danas dio Rijeke istočno od Rječine, Sušak je nekada bio samostalno središte bogate povijesti. Kroz povijesnu šetnju njegovim nekadašnjim centrom, prisjećamo se događaja, ljudi i građevina koji su oblikovali ovaj prostor.
Prvi tragovi povijesti Sušaka vežu se uz kapelu sv. Lovre, darovanu trsatskim franjevcima od Martina Frankopana oko 1468. godine. Ova mala crkva, s trijemom i zvonom iznad ulaza, obnovljena je 1723. na inicijativu gvardijana Petra Francetića. Na oltaru je tada postavljena slika sv. Lovre, rad švicarskog franjevca Serafina Schöna. Svake godine na dan sv. Lovre održavala se misa zadušnica za Frankopana, a posljednja je služena 1894. godine prije rušenja crkve zbog izgradnje Boulevarda. Slika sv. Lovre prenesena je u franjevački samostan na Trsatu, a na mjestu crkvice izgrađen je Hrvatski kulturni dom.
Sušak se prvi put spominje na današnji dan 1796. kao dio Trsata. U to vrijeme na ovom području živjele su obitelji Kozulić, Sablić, Ružić, Kovačić, Zanoni i Spadoni, koje su svojim dolaskom iz različitih dijelova Hrvatske i Italije doprinijele razvoju naselja. Broj stanovnika rastao je od 229 u 1820. godini do impresivnih 13.214 u 1910.
Godine 1874., podjelom bakarskog municipija, osnovana je općina Trsat, koja je obuhvaćala Sušak, Vežicu i Trsat. Nekoliko godina kasnije, sjedište općine premješteno je sa Trsata na Sušak, čime je ovaj dio grada dobio veći značaj. Sušak je službeno postao gradom 1919., a od tada pa do završetka Drugog svjetskog rata njegov razvoj obilježili su brojni načelnici i veliki infrastrukturni projekti.
Između dva svjetska rata Sušak je bio pogranični grad, razdvojen od talijanske Rijeke (Fiume) rijekom Rječinom. Razdoblje je obilježio razvoj luke, koja je postala najveća mediteranska luka za izvoz drva i dosegnula 80% prometa riječke luke do 1935. godine. Među važnijim graditeljskim projektima ističe se izgradnja Hrvatskog kulturnog doma (1937.–1947.).
Jedan od poznatih toponima Sušaka je Piramida, mjesto razdvajanja Karolinske i Dorotejske ceste. Piramida je dobila naziv po miljokazu koji nosi latinski natpis iz 1833., svjedočeći o izgradnji Dorotejske ceste i lazareta u Martinšćici. Karolinska cesta, pak, povezivala je Rijeku s Karlovcem još od 1728.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1947., Gradski narodno-oslobodilački odbori Rijeke i Sušaka zatražili su formalno ujedinjenje. Prvi zajednički izbori održani su 1948., čime je započelo novo poglavlje u povijesti ovog područja.
Sušak, nekada zaseban grad s bogatom poviješću, danas je dio Rijeke, ali njegovo nasljeđe živi kroz sjećanje na ljude, događaje i graditeljske pothvate koji su ga oblikovali.
#povijest #povijest Sušaka #spomen #Sušak #Trsat
