U Sisačko-moslavačkoj županiji planira se niz megalomanskih industrijskih pogona za uzgoj, klanje i preradu pilića. Udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te građanske inicijative Siščani ne žele biti Smetlišćani i Sunjani ne žele biti smuljani u subotu 21. veljače s početkom u 10:00 sati organiziraju prosvjer u Zagrebu na Trgu kralja Tomislava. Dio građana, uz podršku udruga i inicijativa, upozorava da bi realizacija tih projekata mogla imati ozbiljne posljedice za okoliš, zdravlje ljudi i kvalitetu života. Riječ je o više međusobno povezanih zahvata koji uključuju farme, klaonice, valionicu i tvornicu stočne hrane, a planirani kapaciteti broje se u desecima i stotinama milijuna jedinki godišnje.
Organizatori upozoravaju da su projekti prijavljivani kao zasebni zahvati, čime se, kako tvrde, izbjegava objedinjena procjena kumulativnog utjecaja na okoliš, infrastrukturu i zdravlje stanovništva.
Voda, emisije i otpad
Pojedina postrojenja, prema procjenama iz studija utjecaja na okoliš, trošila bi iznimno velike količine vode. Navodi se da bi samo jedno postrojenje moglo trošiti više od 490.000 kubičnih metara vode godišnje, dok bi megaklaonica u Sisku dnevno mogla trošiti i do četiri milijuna litara vode.
Uz potrošnju resursa, projekti bi generirali znatne količine stajskog gnoja, otpadnih voda, emisija amonijaka, metana i CO₂, kao i povećani promet teških vozila. Kritičari upozoravaju na moguće posljedice za kvalitetu zraka, tla i voda, osobito u kontekstu blizine rijeka Save i Kupe, zona sanitarne zaštite te zaštićenih područja poput Parka prirode Lonjsko polje i područja Natura 2000.
Pogoni u blizini naselja
Jedna od najspornijih točaka odnosi se na lokacije planiranih postrojenja. Prema navodima inicijativa, pojedini pogoni planirani su unutar ili u neposrednoj blizini naselja, škola, vrtića, domova za starije i izvora pitke vode.
Kritičari upozoravaju i na rizike povezane s intenzivnim uzgojem peradi, uključujući korištenje antibiotika, mogućnost širenja zoonoza te dugoročne posljedice po javno zdravlje.
Ekonomski i društveni učinci
Osim okolišnih i zdravstvenih pitanja, otvara se i pitanje gospodarskog modela. Dio javnosti upozorava da bi realizacija projekata mogla negativno utjecati na lokalna obiteljska gospodarstva te dugoročno promijeniti strukturu regije, dok bi se dobit ostvarivala izvan Hrvatske.
Organizatori prosvjeda ističu i iskustva iz ukrajinske regije Vinnytsia, gdje su, prema njihovim tvrdnjama, slični projekti doveli do ozbiljnih ekoloških i društvenih posljedica.
Građani koji žele izraziti svoj stav mogu sudjelovati na prosvjedu, potpisati peticiju protiv realizacije projekata i informirati se i podijeliti informacije putem društvenih mreža.
Organizatori poručuju da je riječ o pitanju koje nadilazi lokalne okvire te se tiče modela razvoja, zaštite okoliša i prava zajednica da sudjeluju u odlučivanju o projektima koji izravno utječu na njihovu svakodnevicu.
Peticija se može potpisati na sljedećoj poveznici.
Istaknuta fotografija: Sisačko-moslovačka županija
#klaonica #megafarme #prosvjed #Sisačko-moslovačka županija #Zagreb
