U Gradskoj knjižnici Rijeka predstavljene su aktivnosti projekta “Dječja kuća i Rasadnik: Novi grad pristupačnosti – Projekt socijalne inkluzije djece kroz novo stvaralaštvo i osnaživanje knjižničara za inkluzivne usluge u kulturi i umjetnosti”, koji će se provoditi od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Projekt je, kako je navedeno, sufinanciran sredstvima Europske unije, a njegova ukupna vrijednost iznosi 293.086,27 eura, koliko iznosi i ukupna vrijednost bespovratnih sredstava.
Riječ je o projektu kojim Gradska knjižnica Rijeka, kroz Dječju kuću i Rasadnik – odjel za mlade, želi dodatno razviti inkluzivne kulturne i stvaralačke programe za djecu te istodobno osnažiti knjižničare za pružanje kvalitetnijih usluga djeci iz ranjivih skupina i široj zajednici. Projekt je oblikovan kroz metaforu šest “kuća”: osjetilne, umjetničke, medijske, inkluzivne, održive i stručne. Svaka od njih otvara jedno od ključnih pitanja suvremene inkluzije: kako djeci omogućiti jednak pristup kulturi, stvaralaštvu, tehnologiji, znanju i sudjelovanju u zajednici.
Predviđeno je 30 različitih složenih radionica za djecu, usmjerenih suvremenim kulturnim, umjetničkim, medijskim i kreativnim praksama, te 11 edukacija za zaposlenike Gradske knjižnice Rijeka. Uz programski dio, projekt će pratiti i javna kampanja “Osjeti, pokušaj, stvaraj”, kojom će se pitanja socijalne i kulturne inkluzije djece tijekom dvije godine držati u središtu javne pažnje.
Projekt su predstavili Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, Tanja Badanjak, voditeljica programa GKR-a, Sanja Žalac Čičak, voditeljica Rasadnika – odjela za mlade, Andrea Korić, voditeljica programa edukacije, te Kristian Benić, zadužen za projekte i marketing Gradske knjižnice Rijeka.
Ravnatelj GKR-a Niko Cvjetković istaknuo je da je riječ o projektu na koji je knjižnica izrazito ponosna.
– Predstavljamo novi projekt na kojem ćemo puno raditi sljedeće dvije godine. On ima dva osnovna cilja: promicanje sudjelovanja djece iz ranjivih skupina u kulturi te jačanje kapaciteta naših djelatnika za provedbu inkluzivnih usluga, rekao je Cvjetković, koji je govoreći o važnosti projekta naglasio da socijalna inkluzija nije jednokratan čin, nego proces koji mora biti kontinuiran i koji nikada ne prestaje.
– Inkluzija znači da svi imaju iste mogućnosti i da na jednak način mogu sudjelovati u aktivnostima društva. No, kada vidimo kojom se brzinom svijet razvija, jasno je da proces socijalne inkluzije ne napreduje istom brzinom. Jaz među skupinama postaje sve širi i dublji, zbog čega su potrebne ovakve aktivnosti, poručio je Niko Cvjetković dodavši da je upravo narodna knjižnica, a Gradska knjžnica Rijeka to jest, prirodno mjesto za provedbu takvog projekta.
– Narodne knjižnice oduvijek su bile najdemokratičnije ustanove u kulturi. To su prostori koji ne čine razliku među ljudima, bilo da govorimo o dostupnosti informacija, prostora ili programa. Inkluzija je dio DNA knjižnica i zato je važno da se ovakav projekt događa upravo u knjižnici, rekao je ravnatelj GKR-a prema riječima kojega će projekt omogućiti da knjižnica korisnicima ponudi veću količinu kvalitetnih inkluzivnih programa, ali i da dugoročno ojača vlastite interne resurse.
– Naši će djelatnici proći niz edukacija kako bismo i nakon završetka projekta nastavili pružati zajednici ovakvu vrstu usluga, istaknuo je Cvjetković.
Voditeljica programa GKR-a Tanja Badanjak pojasnila je da se iza formalnog projektnog jezika nalaze vrlo konkretne potrebe djece i zajednice.
– Projektni jezik često je suhoparan, ali iza njega su stvarne želje i ciljevi. Djeca su vrlo heterogena skupina i pri osmišljavanju programa morali smo voditi računa o brojnim detaljima, rekla je Badanjak.
Programi namijenjeni djeci raspoređeni su u tri kuće: osjetilnu, umjetničku i medijsku. Osjetilna kuća namijenjena je djeci predškolske i rane osnovnoškolske dobi, umjetnička kuća djeci od 8 do 12 godina, a medijska kuća tinejdžerima od 13 do 18 godina.
– Cilj nam je staviti u fokus kvalitetan kulturni sadržaj koji djeci često nije bio dostupan ili je bio dostupan samo rijetkima. Sadržaji neće biti vođeni tržišnom logikom, nego potrebama djece. Želimo adresirati probleme poput manjka senzorno-motoričkih poticaja kod mlađe djece ili hiperprodukcije informacija s kojom se susreću starija djeca, objasnila je Badanjak.
Kroz projekt će se provesti više od 800 sati kvalitetnog sadržaja za djecu, a kroz tri programske kuće proći će oko 670 djece. Edukacijski dio obuhvatit će najmanje 22 djelatnika Gradske knjižnice Rijeka.
U sklopu osjetilne kuće provodit će se aktivnosti koje potiču senzorički, motorički, kognitivni i kreativni razvoj djece mlađe dobi. Umjetnička kuća donosi radionice koje uključuju vizualno izražavanje, strip, festival, recikliranje, izradu murala i druge oblike stvaralaštva, dok je medijska kuća usmjerena prema tinejdžerima i suvremenim medijskim praksama.
Voditeljica Rasadnika Sanja Žalac Čičak naglasila je da će se Rasadnik u najvećoj mjeri fokusirati upravo na medijsku kuću, jer se ondje nalazi velik dio stvaralačke tehnologije potrebne za rad s mladima.
– Već je ranije prepoznato da nedostaje aktivnosti usmjerenih na korištenje novih tehnologija. Zato će se kroz Rasadnik razvijati programi vezani uz medijsku pismenost, audio stvaralaštvo, kratke video forme, elektroničku glazbu, fotografiju i digitalno stvaralaštvo, rekla je Žalac Čičak.
Među aktivnostima su, među ostalim, Radio Benčić, radionice stvaranja elektroničke glazbe, medijsko-novinarski programi, izrada kratkih videa, fotografske radionice i radionice digitalnog oblikovanja prostora, uključujući i izradu grada kroz Minecraft.
– Rasadnik je prostor u kojem srednjoškolci već provode vrijeme, a sve više i studenti. Zato je važno da im ponudimo sadržaje koji odgovaraju njihovim interesima, ali ih istodobno uvode u ozbiljnije kreativne, medijske i tehnološke procese, istaknula je Žalac Čičak.
Andrea Korić predstavila je edukacijski dio projekta, koji obuhvaća 11 stručnih osposobljavanja za knjižničare.
– Cilj je osnaživanje knjižničara. Do sada knjižničari nisu na sustavan način dobivali ovu vrstu obrazovanja, osim kroz pojedinačna i osobna iskustva s inkluzijom. A društvo se mijenja i važno je da knjižničari znaju prepoznati osjetljive skupine i za njih kreirati sadržaje, rekla je Korić.
Edukacije će biti podijeljene u nekoliko tematskih cjelina, uključujući inkluziju, razvoj publike, veću participaciju korisnika te digitalnu tranziciju.
– Knjižničari trebaju prepoznati potrebe zajednice i djelovati kao pokretači promjena unutar nje. Upravo zato je ovaj edukacijski dio projekta toliko važan, dodala je Korić.
Jedno od ključnih pitanja bit će i kako doprijeti do djece i obitelji kojima su programi najviše namijenjeni. Cvjetković je najavio da će se kroz komunikacijsku kampanju nastojati senzibilizirati javnost i uključiti što veći broj aktera.
– Što je više aktera uključeno u proces, on može biti temeljitiji. Dat ćemo sve od sebe da se o ovome zna u javnosti. Važne su informacija i senzibilizacija. Knjižnica je jedna od kockica u tom procesu, tu je i širi Art-kvart Benčić, ali i cijela zajednica. Cilj nam je pokušati stvarati novi grad pristupačnosti, zaključio je Cvjetković.
Projekt “Dječja kuća i Rasadnik: Novi grad pristupačnosti” tako nadilazi klasičan okvir knjižničnog programa. On knjižnicu postavlja kao prostor stvaranja, učenja, osnaživanja i jednakog pristupa kulturi, mjesto u kojem inkluzija nije dodatak programu, nego njegovo polazište.
Istaknutu fotografiju snimio Kristian Sirotich
#Andrea Korić #Gradska knjižnica Rijeka #knjižnica #Kristian Benić #Kultura #Niko Cvjetković #Rasadnik #Sanja Žalac Čičak #socijalna inkluzija #Tanja Badanjak
