Svečanom akademijom održanom u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci obilježen je Dan antifašističke borbe, jedan od onih datuma koji se ne obilježavaju samo zbog prošlosti, nego i zbog odgovornosti prema sadašnjosti.
U dvorani MMSU-a okupili su se brojni uzvanici, predstavnici antifašističkih udruga, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Sveučilišta u Rijeci, institucija, organizacija civilnog društva, ali i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Upravo je ta prisutnost različitih generacija i iskustava dala akademiji posebnu težinu: podsjetila je da se sloboda ne nasljeđuje kao gotova činjenica, nego se čuva pamćenjem, poštovanjem i spremnošću da se temeljne vrijednosti uvijek iznova brane.
Program je vodila Glorija Fabijanić Jelović, a svečanost je glazbeno uokvirio Djevojački zbor Josip Kaplan, pod vodstvom Doris Kovačić. Zbor je izveo hrvatsku himnu te još nekoliko skladbi, među kojima i Kaplanovu pjesmu Moj kraj. Nakon uvodnog podsjećanja na 22. lipnja 1941. godine i osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovici, simbola početka organiziranog antifašističkog otpora u Hrvatskoj, odana je počast svima koji su u toj borbi izgubili život.
Vojko Obersnel u svom je obraćanju istaknuo važnost sjećanja na vrijeme u kojem je trebalo imati iznimnu hrabrost ustati protiv nacističkog i fašističkog zla. Podsjetio je da je i ovaj kraj vrlo rano dao svoj doprinos antifašističkom pokretu, osnivanjem partizanskog logora na Tuhobiću u kolovozu 1941. godine, u kojem su bili ljudi s riječkog, sušačkog, grobničkog i hreljanskog područja.
Govoreći o antifašizmu, Obersnel je naglasio da ga se ne smije svoditi na ideološku oznaku.
– Antifašizam nije bio ideologija, nego otpor svjesnih ljudi protiv tiranije i zločina, otpor zbog želje za slobodom, poručio je Obersnel, podsjetivši da su tekovine narodnooslobodilačke borbe ugrađene i u temelje moderne hrvatske državnosti, ali je istaknu i da se ne smije zaboraviti činjenica da su granice izborene u Drugom svjetskom ratu kasnije obranjene u Domovinskom ratu. Govoreći o današnjem vremenu, upozorio je da fašističke ideje nisu nestale te da se antifašizam i danas mora prepoznavati u obrani ljudskih prava, slobode, manjina i dostojanstva svakog čovjeka.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Kristijan Čarapić poručio je da Dan antifašističke borbe nije samo datum sjećanja, nego podsjetnik na ljude koji su imali hrabrosti ustati protiv ideologije koja je dijelila ljude na vrijedne i manje vrijedne, opravdavala progone, ubojstva i strah.
– Nisu krenuli zbog koristi, privilegije i slave. Njihova žrtva obvezuje nas da to ne zaboravimo, kazao je Čarapić, istaknuvši da počast žrtvama nije samo polaganje vijenaca, nego i ustrajna obrana vrijednosti za koje su se borili.
Upozorio je i na opasnost relativizacije fašizma i ustaštva, naglasivši da Rijeka i Primorsko-goranska županija s ponosom baštine antifašističku tradiciju. Posebno je istaknuo da je ustaški režim bio dio fašističkog poretka, utemeljen na rasnim zakonima, progonima i zločinima, te da svaki pokušaj njegove rehabilitacije predstavlja napad na temelje moderne Hrvatske.
Čarapić se osvrnuo i na suvremeni međunarodni trenutak, upozorivši na ono što je nazvao dvostrukim kriterijima zapadnih demokracija. Govoreći o ratovima, militarizaciji i vanjskoj politici, ocijenio je da se s jedne strane ističe obrana međunarodnog prava i uvode pritisci prema Rusiji, dok se, s druge strane, tolerira stradanje civila u Gazi i surađuje s odgovornima za ta stradanja.
– Antifašisti ne smiju šutjeti, poručio je Čarapić, naglasivši da se prijetnje vrijednostima mira, slobode i ljudskog dostojanstva moraju prepoznati na vrijeme.
Riječka gradonačelnica Iva Rinčić govorila je o antifašizmu kao povijesnom nasljeđu, ali i kao suvremenom izboru. Podsjetila je da je antifašistička borba imala presudnu ulogu u povratku Rijeke matici zemlji te naglasila da antifašizam nije samo epizoda iz udžbenika, nego odluka da se ne pristaje na mržnju, šutnju pred nepravdom i podjele među ljudima.
– Antifašizam nije opcija, nego dio identiteta, poručila je Rinčić, istaknuvši riječki kontekst grada koji je stoljećima rastao zahvaljujući različitostima.
Prema njezinim riječima, suvremeno razumijevanje antifašizma znači graditi grad jednakih mogućnosti, grad dijaloga, uključivosti i dostojanstva, u kojem nitko ne smije biti isključen. Sloboda se, poručila je, danas potvrđuje i kroz uvjete u kojima mladi žele ostati, ljudi mogu raditi i stvarati, a odluke se donose u razgovoru s građanima.
Primorsko-goranski župan Ivica Lukanović istaknuo je da je ovo kraj koji je uvijek birao put pravednosti i slobode, često za to plaćajući visoku cijenu. Zapitao se kako je moguće da se antifašizam danas uopće mora braniti od negativnih konotacija.
– Na Kvarneru, u Istri, Primorju, Gorskom kotaru i na otocima antifašizam je naš način života, vrijednosni kompas da nema i ne smije biti opravdanja za mržnju, nasilje i nepravdu, poručio je Lukanović podsjetivši da bi bez antifašističke borbe hrvatske granice izgledale drukčije, a Rijeka, Istra, otoci i Dalmacija mogli završiti u sasvim drugom povijesnom okviru. Naglasio je da je hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu stao na pravu stranu povijesti, a da su te vrijednosti pola stoljeća kasnije obranjene u Domovinskom ratu.
Zato, poručio je, nema suprotstavljanja antifašističke i braniteljske tradicije: jedna je postavila temelje slobode, druga ih je obranila.
Svečana akademija u MMSU-u protekla je u tonu primjerenom danu koji se obilježava, dostojanstveno, ozbiljno i s jasnim osjećajem odgovornosti prema povijesti. Bez obzira na različite naglaske govornika, zajednička poruka bila je jasna: antifašizam nije samo sjećanje na prošlost, nego moralni kompas društva koje ne želi zaboraviti cijenu slobode.
U Rijeci, gradu čija je povijest duboko obilježena borbom protiv fašizma, ta poruka ima posebno značenje. Ona ne pripada samo komemoracijama, obljetnicama i svečanim akademijama, nego svakodnevnom izboru da se čovjeka ne dijeli po podrijetlu, vjeri, naciji, uvjerenju ili različitosti.
Upravo zato Dan antifašističke borbe ostaje važan dan, ne samo kao podsjetnik na one koji su imali hrabrosti reći ne zlu, nego i kao obveza da se ta hrabrost ne prepusti zaboravu.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
