Ove srijede u Palachu je održan panel Murals of Remembrance: Antifascism, Culture of Remembrance and Street Art, kojim je otvoren projekt Murali otpora, iza kojeg stoje studentice i studenti Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Panel je moderirao Eric Ušić, član MEMPOP-a, a u razgovoru su sudjelovali riječka umjetnica i muralistica Tanja Blašković, katalonski muralist Roc Blackblock te profesorica Alma Prelec s londonskog Royal Central School of Speech and Drama.
Razgovor je otvorio niz tema, od odnosa murala i kulture sjećanja do pitanja kako se antifašizam danas upisuje u javni prostor. Poseban naglasak stavljen je na usporedbu nekadašnje Jugoslavije i današnje Španjolske, osobito u kontekstu Španjolskog građanskog rata, koji i dalje ostaje otvorena rana španjolskog društva i javnog prostora. Govorilo se i o promjenama u kulturi sjećanja na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada zajedničke države.
Uz povijesne i europske primjere, dotaknuta je i Rijeka. Kao lokalni primjer istaknuta je Kružna ulica, prostor u kojem se mladi mogu izražavati kroz intervencije u javnom prostoru. Panelisti su pritom upozorili da takvi oblici izraza mogu otići i u nepoželjnom smjeru, pa su spomenuli i sve prisutnije grafite i naljepnice profašističkog sadržaja, ne samo u Rijeci nego i drugdje u Hrvatskoj.
Roc Blackblock govorio je i iz vlastitog iskustva, navodeći primjer murala Benjamina Netanyahua u Barceloni, koji je više puta bio prebojan od strane političkih neistomišljenika. No lokalna zajednica na to je svaki put odgovarala novim intervencijama, vraćajući mural u izmijenjenim verzijama. Time je Blackblock želio pokazati da mural nije samo umjetnički rad, nego i prostor sukoba, dijaloga i pregovora unutar zajednice.
Upravo je zajednicu istaknuo kao ključan element svakog murala. Po njegovu shvaćanju, lokalna zajednica mora biti na vrhu hijerarhije važnosti, dok je umjetnik posrednik koji njezina stajališta, potrebe i sjećanja prenosi u javni prostor.
Panelisti su se osvrnuli i na različite oblike javne komemoracije. Spomenici su pritom opisani kao trajniji i čvršći oblik kulture sjećanja, dok murali, zbog svoje promjenjivosti i izloženosti vremenu, reakcijama i intervencijama, istoj svrsi pristupaju na drukčiji način. Upravo ta nestalnost murale čini živim dijelom grada i njegovih društvenih napetosti.
Govorilo se i o političkoj prirodi murala, s obzirom na njihovu vidljivost i prisutnost u javnom prostoru. Blackblock se pritom osvrnuo na vlastite intervencije u Barceloni, istaknuvši kako se protivi gradskim politikama koje su se, po njegovu mišljenju, nakon 1990-ih počele voditi drukčijim prioritetima. U tom smislu, njegovi su murali i čin otpora. Zaključak panela bio je da muralizam može biti alat različitih poruka, može osnaživati, ali i poticati isključivost, ovisno o tome tko ga koristi i s kojom namjerom.
Sudionici su podsjetili i da je crtanje po zidovima prisutno od najranijih početaka ljudske povijesti, od špiljskih crteža do oslikanih crkvenih stropova i suvremenih gradskih fasada. Iako se konteksti mijenjaju, potreba da ljudi kroz slike ostave trag u prostoru ostaje ista.
Posjetiteljima panela tako je ponuđen drukčiji pogled na murale s kojima se svakodnevno susreću na riječkim ulicama. Ne kao na puki vizualni ukras, nego kao na medij koji istodobno čuva sjećanje, prenosi poruke i otvara prostor sukoba, dijaloga i zajedničkog oblikovanja grada.
Istaknutu fotografiju snimio Filip Kralj
#Alma Prelec #Eric Ušić #Murali otpora #Palach #Roc BlackBlock #Tanja Blašković
