Mihovil Logar, slovenski skladatelj i glazbeni pisac, rođen je na današnji dan 1902. godine u Rijeci, a preminuo 13. siječnja 1998. u Beogradu. Autor je šest gudačkih kvarteta, desetak kantata, brojnih klavirskih kompozicija, baleta te filmske glazbe, ostavljajući iza sebe više od dvjesto djela svih vrsta – opera, baleti, simfonijska glazba, koncerti, kantate, klavirska glazba i pjesme.
Logar je školu pohađao u Pragu, gdje je prvo studirao arhitekturu, a zatim se odlučio za skladateljsku karijeru. Učitelj mu je bio poznati skladatelj Josef Suk, a 1927. diplomirao je na Praškom konzervatoriju. Iste godine preselio se u Beograd, gdje je nastavio svoje obrazovanje i djelovanje kao predavač teorije i klavira na Muzičkoj školi i Srednjoj muzičkoj školi, a kasnije i na Muzičkoj akademiji (1945–72). Tijekom svog rada, značajno je pridonio razvoju glazbenog obrazovanja u Srbiji. Logar je bio predsjednik Udruženja kompozitora Srbije od 1956. do 1958. , a uz bogatu skladateljsku karijeru, često je nastupao kao pijanist, izvodeći svoja djela. Njegova glazba bila je utemeljena na ekspresionizmu u razdoblju između dva svjetska rata, dok se u poslijeratnom razdoblju povodio za harmonijskim bogatstvom.
Neka od najvažnijih djela Mihovila Logara uključuju opere „Skandal u dolini sv. Florijana“ (1938) i „Pokondirena tikva“ (1954), balet „Mala zlatna ribica“ (1950), kantatu „Plava grobnica“ (1934), orkestralnu „Rondo-uvertiru“ (1936) i „Sinfonia Italiana“ (1964), te koncert za violinu u b-molu (1954) i dvostruki koncert za klarinet i horn (1967). Njegov opus također obuhvaća i pet gudačkih kvarteta (1926–36) te zbirke klavirske glazbe.
Rani Logarovi radovi, stvoreni u Pragu i nakon povratka s konzervatorija, odlikuju se hrabrom glazbenom jezikom, proširenom tonalitetom koji često prelazi u atonalitet, te rhapsodičnom i slobodnom formom. Njegovi su radovi često bili obilježeni romantičnim utjecajima, a određeni autori ističu živahnost i humor kao karakteristike njegove glazbe, koja se u određenim kontekstima pretvara u parodiju i grotesku. Logarova „Rondo-uvertira“, prvotno naslovljena „Rondo-uvertira“, oslikava tipičan dan na sajmu, s ritmičkom raznolikošću i oštrim kontrastima melodičnih i ritmičnih fraza. U operama kao što su „Skandal u dolini sv. Florijana“ i „Pokondirena tikva“, Logar je zadržao humorističan duh originalnih tekstova, koristeći bogatu glazbenu jezik za potporu dramatičnom zapletu.
Iako pisanje o glazbi nije bilo u središtu njegovih interesa, Logar je autor određenog broja članaka o glazbenoj kreativnosti i kritikama, kao i o koncertima istaknutih izvođača. Bio je dopisnik talijanskog časopisa „La Scala“, a objavljivao je i u „Zvuku“, „Politici“ i „Reviji“. Njegove najuglednije kritike pojavile su se nakon premijera opera „Simonida“ Stanojla Rajičića i „Ćele kula“ Dušana Radića. Mihovil Logar ostaje značajan lik u povijesti glazbe Srbije, prepoznatljiv po svojoj raznolikosti i doprinosu glazbenoj profesiji u zemlji.
#Mihovil Logar #Rijeka #skladatelj #SLovenija #Srbija
