Na današnji dan 1906. u Zagrebu rođen je Vilim Svečnjak, slikar koji je utemeljio podružnicu ULUH-a u Rijeci (1946.) te Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci (1948.) koju je vodio do 1951. godine, a predavao je i likovni odgoj u Sušačkoj gimnaziji.
Svečnjak djetinjstvo provodi u Čabru, kamo se obitelj seli u potrazi za boljom zaradom. Već kao dijete pokazuje izrazit crtački talent, što potvrđuju i njegovi profesori crtanja u zagrebačkoj Drugoj realnoj gimnaziji, među kojima su Angeli Radovani i Zlatko Šulentić. Zbog teške bolesti prekida školovanje, ali ga kasnije nastavlja uz pomoć prijatelja. Otac mu umire, a majka preuzima obiteljski fotografski posao. Godine 1926. Vilim dovodi obitelj natrag u Zagreb i upisuje kiparski odjel Umjetničke akademije, gdje mu predaju Valdec, Kršinić i Meštrović, a kasnije prelazi na slikarski odjel. Istovremeno se uključuje u radnički i studentski pokret, zbog čega je više puta uhićen.
Svečnjak je bio među osnivačima Pučkog teatra i polumjesečnika Kronika, a stipendija ga vodi u Pariz, gdje se povezuje s francuskim intelektualcima i umjetnicima. U to vrijeme surađuje s grupom Zemlja, a nakon njezina zabrane sudjeluje u osnivanju Grupe nezavisnih hrvatskih umjetnika. Tijekom Drugog svjetskog rata skriva se od progona, lažnim dokumentima izbjegava smrt, a zatim odlazi u Assisi gdje proučava Giottove freske. Nakon rata djeluje na kulturnoj obnovi Rijeke i Istre, predaje, osniva ULUH-ovu podružnicu i Galeriju likovnih umjetnosti u Rijeci.
Na poziv Miroslava Krleže prelazi u Zagreb i radi u Leksikografskom zavodu. Izlagao je diljem Europe, a bio je i predsjednik udruženja LIKUM. Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Godine 1993. sa suprugom Martom Gradu Zagrebu daruje 842 svoja djela, grupirana u donaciju Zemlja i Memorijalnu zbirku Marta i Vilim Svečnjak.
Vilim Svečnjak preminuo je 3. lipnja 1993. u Zagrebu.
#Vilim Svečnjak
