U Muzeju suvremene umjetnosti u utorak, 3. ožujka, otvara se skupna izložba Natura po_etica, koja povezuje radove suvremenih umjetnika s djelima iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti u sedam tematskih dionica kroz koje se, na različite načine, uspostavljaju odnosi između prirode, umjetnosti i svakodnevice. Riječ je o izložbi koja mapira poetičke linije i suglasja – od land arta i Earthworksa do ekokritičkih praksi i životnih koncepata koji djelovanje u prirodi integriraju kao svjetonazorsku poziciju. Izložba će ostati otvorena do 24. svibnja.
Projekt potpisuju Suzana Marjanić i Nataša Ivančević, u suradnji s Jasminom Fučkan na izložbenoj koncepciji te stručnim suradnicama i voditeljicama muzejskih zbirki koje su predložile građu iz fundusa.
Skupna izložba dokumentira i interpretira umjetničke re/interpretacije prirode, tretmane ne-urbanog prostora u umjetničkim gestama i performansima, kao i prirodu kao fenomen land arta – ponajprije u domaćem kontekstu, od konceptualnih šezdesetih godina do danas.
Izložba je organizirana dijadno: s jedne strane kronološki, prateći genealogiju koju nudi metafora stabla, a s druge energetski i tematološki, rizomski – prema konceptu Gillesa Deleuzea i Félixa Guattarija. Ta dvostruka struktura omogućuje posjetitelju da izložbu čita istodobno linearno i razgranato, povijesno i suvremeno.
Polazište izložbe oslanja se i na misao Ulricha Becka o globalizaciji i globalnom razaranju okoliša. U vremenu u kojem je, kako upozoravaju znanstvena razmišljanja, gotovo neuputno govoriti o “Majci Zemlji”, a prirodu se sve češće promatra isključivo kao resurs, Natura po_etica zadržava se na umjetničkoj reprezentaciji i prezentaciji prirode – ili onoga što je od nje danas preostalo.
Pozvani umjetnici: Ida Blažičko i Alex Brajković, Tomislav Brajnović, Nikolina Butorac, Branka Cvjetičanin, Vlasta Delimar, Vitar Drinković, Igor Eškinja, Ivana Filip, Darko Fritz, Petar Grimani, Igor Grubić, Vladimir Gudac, Newton i Helen Mayer Harrison, Nataša Hrust, Zvjezdana Jembrih, Kruno Jošt, Ivana Keser, Bojan Koštić, Ante Kuštre, Ana Kuzmanić, Antun Maračić, Marko Marković, Vlado Martek, Alen Novoselec, Petra Orbanić i Marija Plečko, Ivana Ožetski, Kristina Pongrac, Davor Sanvincenti, Lada Sega, Lana Stojićević, Damir Stojnić, Elena Štrok, Vice Tomasović, Roberto Vodanović Čopor, Silvio Vujičić, Šikuti Machine (Darko Pekica), Josip Zanki i Bojan Gagić.
Umjetnici predstavljeni radovima iz fundusa MSU-a: Aleksandar Battista Ilić, Dimitrije Bašičević Mangelos, Vladimir Dodig Trokut, Tomislav Gotovac, Grupa TOK, Ivana Keser, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Toni Meštrović, Marijan Molnar, Antun Motika, OHO grupa, Porodica iz Šempasa i Marina Rajšić.
Izdvojeni rad: Predah za rijeku Savu
Među ključnim referentnim točkama izložbe ističe se projekt Predah za rijeku Savu (1989.–1990.) pionira land- i eko-arta, američkih umjetnika Newtona i Helen Mayer Harrison. Od 1970-ih razvijali su ekološki orijentiranu umjetničku praksu koja umjetnost vidi kao aktivni prostor ekološke odgovornosti.
Projekt nudi viziju očuvanja porječja Save i Lonjskog polja formiranjem vodozaštitnog područja. Koncept je predstavljen izložbom i katalogom u Berlinu (Galerija DAAD, 1989.), Ljubljani (Moderna galerija, 1990.) te u Zagrebu (tadašnji Muzej revolucije naroda Hrvatske, 1990.).
Poruka Harrisonovih i danas odjekuje snažno i aktualno:
“Dozvolite rijeci da ponovno diše, oslobodite je tereta otpadnih voda, bavite se prirodnijom i zdravijom poljoprivredom na njezinim obalama i ne činite strahotne greške u prirodi kakve su učinjene u drugim zemljama.”
Istaknuta fotografija Vlasta Delimar: Ljubav u Štaglincu, 2014.
#Alex Brajković #Branka Cvjetičanin #Damir Stojnić #Davor Savincenti #Marko Marković #Muzej suvremene umjetnosti #Natura po_etica #Tomislav Brajnović
