U četvrtak 7. ožujka, s početkom u 14 i 30 sati u prostoru MMSU-a u Rijeci otvoreno drugo izdanje Women’s Weekenda. Riječ je o trodnevnoj manifestaciji koja se bavi pitanjem osnaživanja žena kako u širem društvenom kontekstu, tako i u sferi osobnog života
Prvi je dan Women’s Weekenda organiziran u suradnji predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Sveučilištem u Rijeci te je pod nazivom „Za Europu rodne ravnopravnosti“ okupio brojne zanimljive sugovornice i sugovornike, mahom iz akademskih i političkih krugova. Teme o kojima se raspravljalo ticale su se pitanja rodne ravnopravnosti i ženskih prava u kontekstu karijere, edukacije i privatnog života, pri tome stavljajući naglasak i na prepreke koje stoje na putu ostvarenja u različitim dimenzijama života žena. Ulaz je na današnji dio programa bio besplatan, a dvoranu su MMSU-a ispunile zainteresirane polaznice programa, uz tek pokojeg muškarca u publici. Mušku su manjinu istaknuto činili bivši i sadašnji gradonačelnici Rijeke, Vojko Obersnel i Marko Filipović.
Današnji su ciklus diskusija otvorile rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Snježana Prijić-Samaržija te voditeljica predstavništva i voditeljica medija Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović uz moderaturu direktorice konferencije, Nevene Rendeli Vejzović. Uvodnu je diskusiju otvorilo pitanje: što Sveučilište u Rijeci čini u borbi za postizanjem rodne ravnopravnosti?
„Puno je tu stvari koje se čine. Sveučilište u Rijeci prvo je na razini Hrvatske donijelo strategiju rodne ravnopravnosti, prvi imamo vijeće za rodnu ravnopravnost, prvi vrlo detaljno provodimo elemente uspostave rodne ravnopravnosti u znanstvenim i akademskim institucijama, sudjelujemo vrlo aktivno u europskim politikama. Sudjelovali bismo još radije u hrvatskim politikama, međutim čini se da su ovog trenutka europske politike puno otvorenije za ove teme. U našem domaćem, nacionalnom, ali na sreću ne i ovom lokalno regionalnom okviru, još uvijek nailazimo na određen otpor, još uvijek se ova tema smatra ne-temom. Još uvijek postoje brojni izazovi”, rekla je rektorica Prijić-Samaržija.
Andrea Čović Vidović navela je zabrinjavajuću statistiku kako bi time opovrgnula široko rasprostranjene ideje postfeminističkog duha unutar kojih se tema rodne ravnopravnosti shvaća kao nepotrebna, odnosno već apsolvirana. Tako navodi da su na prostoru EU u prosjeku dvije žene dnevno žrtve femicida, 80 % osoba koje skrbe za mlađe, starije ili nemoćne članove obitelji su žene, a na vodećim je pozicijama u EU samo 34 % žena, unatoč tome što čine veći postotak visoko obrazovane populacije u odnosu na muškarce. Čović Vidović nadalje je navela konkretne strategije kojima se Europska komisija zalaže za postizanje rodne ravnopravnosti poput direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog za roditelje i pružatelje skrbi, direktive o ženama u upravnim odborima te strategije protiv rodnih stereotipa, uz brojne druge inicijative.
Prijić-Samaržija i Čović Vidović pri tom su ukazale da razlog disparitetima poput onog između postotka visoko obrazovanih žena i žena na vodećim pozicijama valja tražiti u rodnim ulogama kojima se kondicioniraju djevojčice od najranije dobi, a nerijetko su utemeljeni na rodnim predrasudama i stereotipima. Isto tako, poteškoće u profesionalnom ostvarenju žena nalaze se u ulogama koje žene obnašaju u domeni privatnog života, ponajviše u vidu nevidljivog i neplaćenog rada u obiteljskim zajednicama.
Postignuća EU u borbi za postizanje rodne ravnopravnosti u kratkom je izlaganju predstavila Carmen Gruber, voditeljica tima za komunikaciju, partnerstva i mreže predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Kao točke fokusa u toj borbi Gruber je navela zalaganje za jednakost plaća te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, pri tom istaknuvši i direktivu o ženama u upravnim odborima te kampanju za borbu protiv rodnih stereotipa.
Diskusija pod nazivom „Ženska prava su- ljudska prava“ vodile su Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice te izv. Prof. dr. sc. Dalida Rittossa s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci uz moderaturu novinara i poduzetnika Petra Štefanića. Pri tom su naglasile važnost prevencije rodno uvjetovanog nasilja te osvještavanje prihvatljivog, odnosno neprihvatljivog ponašanja. Također, upozorile su na društveno ukorijenjenu kulturu šutnje te uz nju vezan manjak podrške na koji nailaze žrtve nasilničkog ponašanja, s naglaskom na potrebu za jačanjem osviještenosti o vlastitim pravima, pogotovo u kontekstu edukacije mladih.
O rodnoj ravnopravnosti u kontekstu europskog prava govorila je izv.prof.dr.sc. Adrijana Martinović s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u kontekstu sveučilišta i društva prof.dr.sc. Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo te dipl. iur. Daria Glavan Šćulac, pravnica i povjerenica za različitost Sveučilišta u Rijeci, uz moderaturu Ide Prester.
O staklenim stropovima, odnosno o preprekama na koje žene nailaze u upravnim odborima govorila je Tarja Krehić iz Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, nakon čega su o ženskom poduzetništvu i rodno odgovornom budžetiranju govorile dr.sc. Gordana Nikolić, rektorica Veleučilišta PAR, i izv.prof.dr.sc. Ana Marija Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Zadnji je blok izlaganja na temu rodne ravnopravnosti otvorila doc.dr.sc. Brigita Miloš iz Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Tema koju je Miloš predstavila ticala se factchekinga, odnosno provjere činjenica u medijima s naglaskom na rodno uvjetovane vidove medijskog širenja dezinformacija. Iako je ta tema do sada bila relativno zapostavljena u hrvatskim okvirima, prekjučer je po tom pitanju ostvaren velik uspjeh time što je portal Libela postao prvi factchecking portal u Hrvatskoj koji se bavi isključivo ukazivanjem na dezinformacije čija je namjera naštetiti ugledu i kredibilitetu visoko pozicioniranim ženama u društvu.
O ravnoteži privatnog i poslovnog govorili su Nenad Antolović, direktor riječke razvojne agencije Porin i Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica Europske komisije u Hrvatskoj, uz moderaturu Ide Prester. Kao važnu točku postizanja ravnoteže u tom smislu, panelisti navode destabiliziranje tradicionalnih rodnih uloga u privatnoj sferi, odnosno u obiteljskim zajednicama. Pri tome je bitna institucionalna potpora koju Europska komisija u Hrvatskoj provodi putem otvaranja novih mjesta u vrtićima, zatim putem ulaganja u provođenje jednosmjenske nastave te putem ulaganja u domove za starije i nemoćne.
Zadnja je diskusija održana na engleskom jeziku, a u njoj su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, H. E. William de Baets, ambasador Kraljevine Belgije u Hrvatskoj i, H. E. Jessica Blitt veleposlanica ambasade Kanade u Hrvatskoj i na Kosovu, uz moderaturu Andree Čović Vidović. Sve su diskusije bile popraćene pitanjima iz publike, a zadnje je pitanje prvog dana festivala bilo: koje bi savjete panelisti dali ženama koje se bore za postizanje ravnopravnosti u svom životu? Blitt je u svom odgovoru naglasila važnost djelovanja unatoč strahovima i nesigurnostima te pronalazak mentora i mreža podrške, dok je William de Baets savjetovao stajanje iza vlastitih vrijednosti i vjerovanja te pronalazak saveznika u istima.
Kao zadnja točka službenog dijela programa bilo je izlaganje putem video poziva prof.dr.sc. Danice Kragić Jensfelt, koja svoje znanstveno djelovanje ostvaruje na području robotike i umjetne inteligencije. U svom se petnaestominutnom izlaganju osvrnula na prepreke na koje je nailazila na svom obrazovnom putu unutar akademskog polja koje tradicionalno pripada muškoj domeni. Osim toga, ukazala je na dinamiku preslikavanja tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa u sferu razvijanja umjetne inteligencije, kao što je primjerice činjenica da asistenti posredovani tehnologijom umjetne inteligencije imaju ženski glas.
Nakon bogatog poslijepodnevnog programa ispunjenog diskusijama i izlaganjima, kraj je večeri obilježilo druženje i party uz nastup Matije Cveka & The Funkensteinsa.
Program se festivala nastavlja sutra, u petak 8. ožujka s početkom u 10 sati, a festival će trajati do subote navečer.
Istaknuta i ostale fotografije: Aleš Suk
