Tekstilna industrija, potaknuta “brzom modom”, četvrti je najveći zagađivač u Europskoj uniji, uzrokujući golemu količinu otpada, zagađenje vode kemikalijama i visoke emisije stakleničkih plinova. Naime, manje od jedan posto odjeće reciklira se u novu, dok se oko 87 posto spaljuje ili odlaže na odlagališta, stvarajući trajni ekološki pritisak. Nedavno objavljeni podaci pokazuju da je potrošnja tekstila u EU-u porasla s prosječnih 17 kg po stanovniku u 2019. na 19 kg po stanovniku u 2022., što je dovoljno da se jedan veliki kofer napuni novim tekstilom. Istovremeno, u EU-u se svake godine baci otprilike 12 kg odjeće po osobi.
Na ovaj negativan trend već godinama upozoravaju brojni stručnjaci iz područja ekologije, industrije i dizajna, a među njima su i mnogi modni dizajneri koji se aktivno bave razvojem održivih rješenja i promicanjem odgovornije proizvodnje. Jedna od njih je i modna dizajnerica Bojana Drača, obrazovana u području modnog i tekstilnog dizajna te s diplomom magistra održivosti u modi, koja će uskoro u Pulu imati svoju modnu reviju s kolekcijom temeljenom na principima održivosti. Tim povodom razgovarali smo s njom o izazovima modne industrije, važnosti ekološki osviještenog dizajna i promjenama koje su nužne kako bi moda postala dugoročno održivija.
Drača je i vlasnica modnog brenda Farrah Floyd, koji kombinira kvalitetne materijale s emocionalnim dizajnom kako bi stvorio komade osmišljene da ih nositelj dugo cijeni i čuva. Brend nije vezan uz sezonske kolekcije, a svaka kolekcija dizajnirana je korištenjem sustava krojenja bez otpada (zero-waste pattern making). Dizajnerica, naime, koristi isključivo certificirane, održive materijale, a cjelokupna proizvodnja odvija se u Europi.
Farrah Floyd je do sada predstavljen na mnogim važnim industrijskim događanjima poput Green Show Rooma tijekom Berlin Fashion Weeka, zatim na Ethical Fashion Forumu Brand Preview u Londonu te na Origin Passionu and Beliefsu u sklopu Milano Unica. Brend je ostvario uspješne revije, a sada će priliku dobiti u Puli, gdje će 25. veljače u prostorijama Kluba i Knjižare Giardini 2 biti predstavljena kolekcija.
Brza moda je ogledalo društva
Tekstilna industrija, posebno trend “brze mode”, jedan je od najvećih svjetskih zagađivača, odgovorna za ogromne količine otpada, korištenje otrovnih kemikalija i veliku potrošnju vode. Proizvodnja je pretjerana zbog stalne potrebe za novim trendovima, što dovodi do masovnog bacanja odjeće. Kako to komentiraš?
– Brza moda je, nažalost, ogledalo društva u kojem živimo. Odgajani smo s idejom da su kapitalizam i konzumerizam dobri za nas, a kroz pojavu društvenih mreža je sve dobilo novu dimenziju i lako je stvoriti lažni osjećaj da živimo nekakav luksuz, što god to značilo. Kupujemo, bacamo i tako u krug. Pritom potpuno zaboravljamo na ekologiju i činjenicu da naš planet nema beskonačne resurse. Taj ‘brzi’ ciklus nije samo ekološki problem, već i duboki moralni problem našeg vremena.
Na koji se način to može spriječiti/ublažiti i može li se uopće?
– Rješenje vidim u znanstvenom pristupu istraživanju problema, obrazovanju i dostupnosti informacija široj javnosti. No, važna je i stroža legislatura koja će regulirati brendove i proizvođače kroz cijeli lanac proizvodnje. Ključno je da ti zakoni budu globalni – ako svaka država vodi svoju politiku, problem se samo seli s jednog mjesta na drugo. Ipak, korijen promjene je u mindsetu; moramo raditi na potpunom napuštanju konzumerističke logike, i to ne samo u modi, nego u svakom aspektu života.
Privid profita
Kako ti gledaš na pojam “brze mode”? Kako bi ga ti definirala?
– Za mene je brza moda produkt sustava baziranog na rotaciji novca i potrošnji energije. Ona stvara privid da svi profitiraju – radnici jer imaju posao, a kupci jer si mogu priuštiti ‘luksuz’ prepunih ormara. Istina je suprotna. To je sustav u kojem tek mali broj ljudi zarađuje enorman novac, dok većini ostaje loše i često doslovno toksično radno okruženje, te zagađen okoliš. Na kraju, i sam kupac ugrožava svoje zdravlje jer nosi materijale tretirane pesticidima i apreturama. Ne treba zaboraviti ni kako utjecaj na okoliš ne prestaje i dok je produkt u uporabi, jer se dodatno zagađuje kojekakvim deterdžentima, ispušta se mikroplastika, troši energija na peglanje, etc.
Smatraš li većinu današnjih ljudi žrtvama konzumerizma?
– U okvirima naše zapadne civilizacije – da. Najstrašnije je što se taj model prenio na ostatak svijeta kao nekakav simbol statusa. Siromašne zemlje danas grade najveće tržne centre na svijetu. Pula je dobar primjer grada u kojem su tek nedavno pootvarani veliki tržni centri koji privlače horde ljude svojim jeftinim produktima koji su de facto loši po zdravlje. Mislim da je jako tužno da ljudi danas provode vrijeme po tim zatvorenim prostorima s umjetnim osvjetljenjem, a nalaze se tik uz more. Ja ne odlazim u supermarkete, jer znam da sve što je zapakirano u startu već nije dobro. Birajte kome dajete svoje novce, jer to je danas jednako bitno kao kome dajete svoj glas.
Održiva moda je odgovornost
Ti si svoju karijeru posvetila održivoj modi. Što je to zapravo?
– Za mene održiva moda nije trend ili marketinški trik. To je jednostavno odgovornost. Odgovornost prema prirodi, prema drugim ljudima i, na kraju, prema sebi. Ne mogu zamisliti da svoj posao radim na bilo koji drugi način.
Iza tebe stoji već dugogodišnja uspješna karijera popraćena nagrađivanjima. Kako i zašto si se odlučila razvijati u tom smjeru industrije?
– Da nisam izabrala smjer održivosti, ja se ovim poslom ne bih ni bavila. Svoj rad ne vidim samo kao dizajniranje odjeće, već kao vrstu aktivizma. Drugačije jednostavno ne znam.
Možeš li nam predstaviti nekoliko svojih uradaka (uključujući i dizajn i materijale) kojima se posebno ponosiš?
– Važno mi je naglasiti da su svi moji komadi izrađeni u zero-waste tehnici i isključivo od certificiranih materijala. Kao najbolji primjer te filozofije izdvojila bih Valentine jaknu.
Njezin vanjski materijal proizveden je u Portugalu i predstavlja inovativnu kombinaciju organskog pamuka i pluta. To je tehnički i estetski izvrstan materijal, a ono što ga čini posebnim jest činjenica da se pluto dobiva iz otpada pri proizvodnji čepova. Na taj se način sirovina prikuplja lokalno i kružno, dajući novi život materijalu koji bi inače bio odbačen.
Posebnu pažnju posvetila sam i onome što je naizgled skriveno – postavi. Izrađena je od kupra i personalizirana našim autorskim printom. Time smo komadu dali dodatnu kvalitetu i snažnu notu emocija. Postava je obično element kojemu se u masovnoj proizvodnji ne pridaje nikakav značaj, no u mom dizajnu ona je ravnopravan dio priče koji zaokružuje cijeli proces i daje mu osobni pečat.
Povratak u Pulu
Uskoro ćeš održati još jednu reviju, i to u svom rodnom gradu.
– Jako se veselim reviji u Klubu-knjižari Giardini 2, prvenstveno zato što je to moj prvi put da svoje uratke samostalno predstavljam u Puli. Važno je naglasiti da ovo neće biti tipična modna revija na kakvu je publika navikla; zamislila sam to kao performans koji direktno komunicira s prostorom knjižare u kojem se odvija.
Kroz ovaj performans želim ukazati na negativne aspekte našeg društva – na uniformiranost i slijepo praćenje sistema. Koristim književne likove kao simbole otpora; oni su tu da pokažu kako su kroz povijest, baš kao i danas, uvijek postojale individue s drugačijim razmišljanjima. To su likovi koji odbijaju konzumirati samo ono što im je sistem servirao, koji preispituju stvarnost i biraju vlastiti put.
U tome mi pomaže tim Knjižare, te zajedno s pet performerica, koreografkinjom Nikom Disney i video-glazbenim umjetnikom Hectorom Salazarom, stvaramo prostor gdje moda susreće književnost. Cilj nam je pokazati da dizajn može biti sporiji, promišljeniji i duboko usmjeren na budućnost koja ne uništava.
Ono što mi je posebno važno jest uključivanje zajednice. Ne želim da ovo bude samo jednosmjeran događaj; cilj je stvoriti platformu gdje će se ljudi koji su zainteresirani za teme održivosti i kritičkog promišljanja moći naći, razgovarati, promovirati zajedničke vrijednosti i dijeliti iskustva. Želim da publika osjeti tu energiju individualizma i da se potakne dijalog o autentičnosti koja stoji nasuprot masovnoj produkciji. Pozivam sve da dođu i podrže ovaj drugačiji, održiviji pristup estetici, ali i životu općenito.
Istaknutu fotografiju snimio Gaetan Chekaiban
#Bojana Drača #moda #modna revija
