Danas se frankopansko (katkad i frankapansko) ime na području Kvarnera najčešće veže uz brojne kaštele, povelje i bavljenje visokom politikom u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Unatoč tome Frankopani su, kao i drugo imućno visoko plemstvo u onodobnim europskim državama i državicama svoj privilegirani političko-ekonomski položaj koristili i za mecenatstvo, tj. pokroviteljstvo umjetnosti, arhitekture i sličnih pothvata. Poveznica između otoka Krka i ove plemićke obitelji seže u doba kada Frankopani još nisu preuzeli svoje danas najprepoznatljivije obiteljsko prezime, gdje su ih izvori nazivali knezovima Krčkim. Samim time Krk se veže uz sam nastanak i prvotne faze konsolidacije moći i utjecaja Frankopana nakon čega je uslijedilo njihovo širenje na kopno i doticaj s kasnijim hrvatsko-ugarskim i austrijskim vladarima, kao i drugim plemićkim obiteljima kao što su Zrinski.
I nakon preimenovanja obitelji i njihovog širenja van okvira Krka, Frankopani nisu u potpunosti zapostavili svoj otok s kojeg su potekli. Jedan od nenametljivijih primjera frankopanskog patronatstva vodi nas sve do Sužana, mjesta koje se nalazi na samom sjeverozapadnom rubu Dobrinjštine. Sužan je kao naselje nastao u 15. stoljeću doseljavanjem Morlaka, tj. izbjeglica iz područja zahvaćenih ratnim zbivanjima kao posljedica naizgled nezaustavljivih prodora Osmanlija. Sužanske su Morlake Frankopani doselili u ove krajeve kao radnu snagu u svojim solanama u nedalekoj uvali Soline.
S ciljem pružanja vjerskih obreda doseljenicima u novonastalom naselju, 1514. godine u Sužanu je izgrađena crkva Svih svetih koja je imala rimski zvonik s tri zvona te ložu. Iako se titula prve crkve na sužanskom području pripisuje crkvi svetog Ivana Krstitelja datiranoj u 14. stoljeće, jedna ju apostolska vizitacija iz 1579. godine već spominje kao derutnu i razrušenu, čime se može zaključiti da je crkva Svih svetih preuzela vodstvo u ispunjavanju vjerskih potreba lokalnog stanovništva. S izgradnjom nove crkve mještani Sužana udružili su se u bratovštinu Svih svetih, s ciljem njegovanja pobožnosti, dobrotvornosti i socijalne zaštite njenih članova kao i održavanja ove crkve.
Bratovština Svih svetih uspjela je nadživjeti i svoje nekadašnje mecene Frankopane, koji su 1671. godine nakon neuspjeha Zrinsko-frankopanske urote izumrli kao rezultat odmazde bečkog dvora. Bratovština Svih svetih održala se sve do kratkotrajne francuske uprave jadranskim područjem početkom 19. stoljeća, kada je dekretom ukinuta zajedno sa svim drugim bratovštinama na području Ilirskih pokrajina. Unatoč tome, crkva Svih svetih služila je lokalnom stanovništvu sve do 1927. godine, kada je podignuta nova, prostorno veća crkva Majke Božje od zdravlja zbog povećanja broja stanovnika Sužana kojemu se crkva Svih svetih više nije mogla prilagoditi. Za vrijeme njene četiristogodišnje funkcije crkva je nekoliko puta dograđivana, a kraj nje se smjestilo i seosko groblje. Od izgradnje nove bogomolje crkva Svih svetih prepuštena je propadanju, a danas ostaje samo njen „kostur“ u ruševnom stanju, a vidljivi su i ostaci manje građevine pokraj crkve.
Sužan se, kao i mnoga druga krčka naselja, nije razvijao samo uz crkvene institucije, već i uz konkretne životne i povijesne okolnosti koje su se odrazile na lokalno stanovništvo. Položaj na prijelazu između obradivih površina i šumovitih predjela ovog dijela dobrinjskog kraja određivao je i ekonomsku sliku mjesta. Uz rad u frankopanskim solanama u Solinama, stanovnici su se bavili i poljoprivredom, uzgojem vinove loze i maslina te stočarstvom. Kao i drugdje na Dobrinjštini, 19. i 20. stoljeće donijeli su snažne procese emigracije prema prekomorskim zemljama kao i procese urbanizacije, tj. iseljavanja stanovnika iz Sužana prema većim primorskim urbanim središtima. Naznake ovih procesa vidljive su i danas u napuštenim kućama i povremenom sezonskom životu mjesta, što je vidljivo i u posljednjem popisu stanovništva 2021. godine, kada je zabilježeno da 70 stanovnika posjeduje stalnu adresu u Sužanu.
Crkva Svih svetih pruža zanimljiv primjer uspona i padova u povijesti jedne lokalne zajednice. Izgrađena je kao još jedan u nizu patronažnih projekata srednjovjekovnog visokog plemstva uz velikodušnu potporu laičke zajednice vjernika koja se, unatoč nebrojenim smjenama vlasti, uspjela održati i skrbiti za svoje članove čak i nakon nestanka njenih izvornih pokrovitelja. Naposljetku, i nakon ukinuća bratovštine Svih svetih istoimena je crkva i dalje nastavila djelovati, da bi na kraju prenapučenost mjesta odredila njenu konačnu sudbinu.
Ova srednjovjekovna crkvica tako je dio šire frankopanske baštine otoka Krka, a u posljednjim desetljećima upravo je ta baština prepoznata kao važan element kulturnog identiteta Kvarnera. Projekt kulturno-turističke rute „Putovima Frankopana“ povezuje sedamnaest kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca, tri sakralna kompleksa te osam interpretacijskih centara koji svjedoče o djelovanju ove obitelji na prostoru Primorsko-goranske županije. Interpretacijski centri, obnovljene zgrade i kulturne rute omogućuju posjetiteljima da frankopansku povijest upoznaju ne samo kroz informacije i činjenice, nego i kroz prostor u kojem se ona odvijala. Iako sužanska crkva Svih svetih svojom veličinom nije ni najveći ni najreprezentativniji spomenik tog razdoblja, ona je važna kao dio mreže manjih lokaliteta koji ispunjavaju naizgled prazna mjesta na brojnim reprezentativnim kartama koje govore o sveobuhvatnom utjecaju i ostavštini ove plemićke obitelji.
Iako su Frankopani u očima suvremenog promatrača i čitatelja nerijetko simbol vojno-političke moći i dvorskih intriga, njihova se stvarna prisutnost na terenu očituje u ovakvim točkama poput Sužana. Upravo te manje i slabije istražene priče omogućuju da se povijest počne gledati i „odozdo“ (mikrohistorija), ne samo kroz prizmu raznoraznih careva, kraljeva i velikaša, nego i kroz život ljudi koji su obrađivali zemlju, živjeli u manjim zajednicama i okupljali se u crkvama poput one Svih svetih u Sužanu, a čije su živote upravo ti carevi, plemići i velikaši obilježili na različite načine.
Stoga se današnji posjet Sužanu i ruševinama crkve Svih svetih treba shvaćati kao susret s više slojeva vremena i različitih povijesnih procesa. Naizgled nenametljivi ostaci crkve govore o Frankopanima koji su njenu gradnju financirali, kao i bratovštini koja ju je održavala kroz stoljeća, dok tišina oko crkve odražava demografske promjene 20. stoljeća. U ovom se naizgled banalnom spletu povijesti i sadašnjosti krije prava, podcijenjena vrijednost ovog lokaliteta.
Istaknuta i ostale fotografije: Otok Krk
#ArtKvart U Dobrinju #crkva Svih svetih #Dobrinj #Ruševine #Sužan
