Širola Branko, rođen na Hreljinu 4. veljače 1884., posljednji je jugoslavenski zapovjednik prekooceanskih jedrenjaka i ujedno zadnji zapovjednik posljednjeg lošinjskog jedrenjaka „Contessa Hilda”. Bakarsku Nautiku je završio 1901., ispit poručnika položio je 1905., a za kapetana 1907. godine. Od 1902. do 1909. uglavnom plovi na lošinjskim čeličnim jedrenjacima duge plovidbe, a nalazimo ga i na grčkom jedrenjaku „Kadia”. Prvi put je oplovio svijet i Cape Horn 1903. navom „Francesco Giuseppe I.”, da bi pet godina kasnije kao zapovjednik barka „Contessa Hilda” ponovno obišao svijet i Rt Horn.
Uz kapetana Aldebranda Petrinu iz Malog Lošinja bio je najmlađi zapovjednik jedrenjaka duge plovidbe u nas. Od 1909. do 1920. plovi kao časnik i zapovjednik na parobrodima tršćanskog parobrodarskog društva „Naviga-zione Libera Triestina” („Luna”, „Marina”, „Sirena”, „Alga”, „Onda” i mnogim drugima). Kruta stvarnost koja je zatekla naše pomorce poslije prvog svjetskog rata nije mimoišla niti njega. Povlači se na kopno i 1920. postaje nastavnik engleskog jezika na bakarskoj Nautici. Dugo se zadržao na Kanarskim otocima, Las Palmasu, kao sekretar pomorske agencije društva „Oceaijia” sa Sušaka. Iza toga ponovno plovi na parobrodima sve do 1.12. 1940. kada mu je S. S. „Četvrti” bombardiran od njemačkog aviona nedaleko od obale južne Irske. Od 1941. do 1945. radi u pomorskom odjeljenju Generalne direkcije brodarstva u Londonu. Po završetku rata vraća se u domovinu i sve do umirovljenja, 1952., radi u Jadranskoj pomorskoj agenciji u Rijeci. Umro je na Hreljinu, 26. veljače 1973. (izvor: Oploviti Cape Horn, Radojica F. Barbalić, Ivo Jurković, Vlastita Naklada 1972.)
Zahvaljujući profesoru Barbaliću koji je često pisao o kvarnerskim jedrenjacima te s Ivom Jurkovićem napisao knjigu Oploviti Cape Horn, Pomorski i povijesni muzej dobio je u vlasništvo vrijednu ostavštinu kapetana Širole.
Brodski dnevnici putovanja
U fundusu Muzeja se čuva sedam originalnih dnevnika, i to: Put oko naše zemlje, travanj i svibanj 1902., od Glasgowa do Sidneya; broj 4, siječanj 1903.; broj 14, travanj 1903.; broj 20, San Francisco-London, veljača i ožujak 1903.; broj 17; dnevnik broda „Contessa Hilda”, prosinac 1908. i siječanj 1909; Oko Cape Horna, dnevnici s puta iz Australije za Ameriku i Cape Horn, kolovoz 1908.
Odlomci iz dnevnika
„27. siječnja 1902. odlazak iz Glasgowa. Od 3.do 5. veljače, nalazimo se na prostoru Oran Canarie i Tenerifa. Dvanaest dana brod je plovio u alizejima. 25. ožujka 1902. dolazak do otoka Ttistan de Cunha. Stalni jaki vjetrovi, valovi polijevaju brod. 28. ožujka ‘Francesco Giuseppe l’prešao je Rt dobre nade. 16. travnja 1902. jako se valjamo. Brod krca more s obje strane. Kiša lijeva kao mahnita. Mokar sam do gole kože. Konačno 10. svibnja brod je stigao u Port Jackson.”
Putovanje je od Glasgowa do Sidneva trajalo 105 dana. Nakon odlaska iz Sidneva jedrenjak se preko Pacifika uputio za San Francisco. Punih je 120 dana brod plovio Pacifikom, većinom u alizejima od jugoistoka, a zatim sjeveroistoka, jedino kopno koje su ugledali bio je otok Pitcairn, poznat po pobuni na brodu Bounty. U blizini je San Francisca brod naišao na jato ulješura, a posada ih je nijemo promatrala kako puštaju visoke stupove vode. Nakon odlaska iz San Francisca – utovarivši prethodno teret riže 4. prosinca 1902. godine „F. Giuseppe l” uputio na dalek put za London.
„Petak, 9. siječnja 1903. Brod plovi brzinom od dvije milje na sat. More je kao staklo. S juga se dižu oblaci. Prijete kišom. Nakon večere počela je lijevati gusta tropska kiša. 3. veljače 1903. oplovili smo Cape Horn po lijepom vremenu. U to doba je na južnoj polutki sredina ljeta. Nevolje su nas uhvatile na Atlantiku, sante leda, hladnoća, orkanska oluja u krmu.„”
Nakon dugotrajna putovanja preko Atlantika brod je u petak 13. ožujka 1903. prešao ekvator. Na tom se području osjetilo veliko valjanje, no brod se bez većih poteškoća sredinom travnja približio obali Engleske. Dana je 9. travnja navršeno točno 16 mjeseci što je posada provela na brodu i 126 dana putovanja od San Francisca. Brod je napokon stigao u London nakon što je 131 dan putovao oko svijeta. Po običaju članovi su se posade, osim zapovjednika Rodinisa, iskrcali i raštkali kojekuda, da bi ponovno, kad im dozlogrdi tvrdo tlo pod nogama i presahne zarađeni novac, potražili ukrcaj na nekom brodu. „S našim starim zapovjednikom Rodinisom srdačno smo se oprostili i krenuli u novi život.”Bio je to kraj Širolina prvog putovanja oko svijeta.
(Izvor: Katalog Nikša Mendeš, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka 1998.)
Istaknuta fotografija: Brodski dnevnik jedrenjaka Contessa Hilda, iz Zbirke brodskih dnevnika, nacrta i isprava, izvor: digitalni PPMHP
#Branko Širola #brodski dnevnik #duga plovidba #jedrenjak #kapetan
