Protekli se vikend, u trajanju od 7. do 10. ožujka, u MMSU-u u Rijeci održalo drugo izdanje Women’s Weekenda. Riječ je o manifestaciji koja je u svom trodnevnom trajanju okupila iznad stotinu govornica i govornika koji su tom prigodom putem panel diskusija i predavanja otvarali širok spektar tema s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti. Panelistice su i panelisti dolazili iz različitih pozadina- od sveučilišnih profesorica, znanstvenica, spisateljica, novinarki, glumica, poduzetnica, stručnjakinja za mentalno zdravlje pa sve do influencerica
Svatko je iz pozicije vlastitog polja djelovanja, ali i iskustva, pridonio temi rodne ravnopravnosti danas, uz zanimljive panel diskusije koje su se ticale ekonomskog, pravnog, akademskog, zdravstvenog te političkog položaja žene u današnjem društvu. Idejna je začetnica i jedna od direktorica ovog festivala novinarka i osnivačica agencije za odnose s javnošću i organizaciju evenata – Prime Time Komunikacije, Nevena Rendeli Vejzović.
Prvi je dan festivala ostvaren u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te je ulaz na njega bio besplatan, dok je za praćenje programa sljedeća dva dana bila potrebna ulaznica čija se cijena, ovisno o datumu kupnje, kretala između 150 i 300 eura, odnosno 50 eura za studente.
Prizemlje je MMSU-a poslužilo kao prostor za doček polaznica i polaznika programa te za druženje i razgovor između i nakon programa, a na prvom su katu dvije dvorane, za ovu prigodu nazvane dvorana Empower i dvorana Connect, bila mjesta održavanja panel diskusija. Dvorane su bile do zadnjeg mjesta popunjene, nerijetko i uz desetke žena na nogama uz rubove prostorija. Polaznice programa bile su gotovo isključivo žene, uz tek nekolicinu muškaraca u publici. Kraj svakog dana ove manifestacije obilježavao se partyjem uz nastupe Matije Cveka & The Funkensteinsa u četvrtak te Sergeja Božića i DJ Petka u petak.
Teme prvog dana ticale su se primarno položaja žena u akademskom, pravnom te političkom kontekstu. Od govornica prvog dana valja istaknuti rektoricu Sveučilišta u Rijeci Snježanu Prijić-Samaržiju koja je tim putem predstavila brojne hvalevrijedne i, na razini Hrvatske, pionirske inicijative koje provodi Sveučilište u borbi za postizanjem rodne ravnopravnosti. Uz Prijić-Samaržiju upečatljiv je nastup imala i veleposlanica Kanade u Hrvatskoj i na Kosovu, Nj.E. Jessica Blitt koja je, upozorivši na potencijalnu problematičnost implementacije zapadnih politika u kontekst različitog kulturnog podneblja, poslala osnažujuću poruku okupljenim ženama i djevojkama o važnosti djelovanja društveno, odnosno rodno nametnutim nesigurnostima unatoč.
Cjelodnevni se program u petak i subotu sastojao od panel diskusija koje su se istovremeno održavale u obje dvorane, ostavljajući pritom polaznicama na izbor koju će diskusiju radije slušati. Teme panela bile su usredotočene na osnaživanje po pitanju karijere i osobnog života te pronalasku ravnoteže između te dvije sfere. Neke od tema koje su se u bogatom programu obrađivale bile su zdravlje, seks, starenje, majčinstvo, konzumacija medijskih sadržaja te osobni odnosi.
Neki su od brojnih sponzora ovog događanja polaznicama omogućili pohađanje tematski rezonantnih diskusija- tako je primjerice Libresse sponzorirao panel „V za vaginu“ o bitnoj temi menstrualnog siromaštva, LELO uz polikliniku Sinteza panel „Let’s talk about sex“, A1 je sponzorirao panel o društvenim mrežama, a na programu je bila i diskusija „Longevity- kako živjeti duže i ljepše?“ pod Vichyjevim pokroviteljstvom te „Do the change“ na kojem su predstavnice Herbalifea, također jednog od sponzora Women’s weekenda, govorile o promjeni životnih navika i unaprjeđenju kvalitete života.
Govornice posljednje panel diskusije programa u subotu bile su Nevena Rendeli Vejzović i Maja Šuput, uz moderaturu Vladimira Preselja. Naziv diskusije bio je inspiriran slavnom izjavom pjevačice Cher- „Mom, I’m a rich (wo)man!“, a Rendeli Vejzović i Šuput pred krcatom su se dvoranom osvrnule na svoj put do uspjeha. Maja Šuput je pritom istaknula kako smatra nepristojnim pitanje koliko zarađuje te da bi se to pitanje općenito u društvo trebalo izbjegavati, naglasivši da je do vlastita uspjeha došla uz veliku muku i napor. Također, vezano za razliku između spolova kaže da je cijela stvar u glavi te savjetuje da uz ispravan gard, možemo doći do toga da nas se poštuje i tretira jednako. Rendeli Vejzović je u odjavnim rečenicama i osvrtu na ovogodišnje izdanje Women’s Weekenda otkrila kako joj je glavni cilj iza organizacije festivala bio omogućiti priliku za networkingom, odnosno za upoznavanjem i otvaranjem poslovnih prilika i suradnjom okupljenih polaznica. Vezano za odabir datuma manifestacije u šaljivom tonu priznala je da je bilo riječ o PR-om motiviranoj odluci.
Možda i najveća šala leži upravo u paradoksu proslave Women’s Weekenda na 8. mart, odnosno kako se za vrijeme posljednje panel diskusije moderator Preselj zaustavio pri izgovaranju u pokušaju da taj pojam prevede na hrvatski, govornice su mu sugerirale da koristi izraz- Dan žena. Prvi bi upečatljiv paradoks pritom bio što 8. mart u svom povijesnom smislu ima socijalističke korijene, dakle u suštoj je suprotnosti s relativno komercijalnim karakterom Women’s Weekenda, no nećemo ovom prigodom zazivati sablasti. Ipak, valja primijetiti izvjesnu ideološku razliku između prvog dana festivala kada se kroz navođenje brojnih statistika ukazivalo na realnosti patrijarhalnog društva i njegovu, kulturološkim obrascima i institucionalnim praksama, utemeljenu kompleksnost, kao i na konkretne mjere kojima se sustavno radi na promicanju rodne ravnopravnosti. Kada bismo ulazili u dublju ideološku analizu, uvidjeli bismo da su dominantni narativi diskusija posljednjih dvaju dana odgovarali tipičnim postfeminističkim i neoliberalnim stajalištima o tome da ključ uspjeha, odnosno neuspjeha, leži u pojedincu te da svatko može uspjeti ako se dovoljno potrudi. Sasvim je legitimno raditi na poboljšanju vlastita života, no pritom ne bismo trebali zažmiriti na sustavne nepravde s kojima se kao kolektiv suočavamo. Netko bi u kontekstu ideoloških dimenzija Women’s Weekenda također mogao i ukazati na problematičnost promicanja kulta ljepote, sustava krajnje opresivnih normi koje rezultiraju nesigurnostima, ali i ogromnim profitom. Ne treba se zamisliti dugo niti duboko da bismo se zapitali je li takva vrsta uspjeha, odnosno profita, nešto uistinu osnažujuće.
Paradoksalnu je prirodu ovog događanja u jednom opipljivom smislu možda najbolje zabilježila jukstapozicija umjetničkog djela „Sram te i stid bilo“ Nives Žarković, crvenog tepiha na kojem su ispisane SMS poruke zlostavljača, s promocijskim štandovima za Vichy kreme i L’Oreal tekuće pudere pored njega.
Sve u svemu, otvaranje pitanja rodne ravnopravnosti zbilja jest hvalevrijedno i od iznimne društvene važnosti, no pritom valja zadržati i kritički stav prema načinu na koji se tom temom bavimo, ali i prema potencijalnom profitnom interesu iza događanja poput ovih. Pitanje koje ostaje otvoreno jest koliko je uspješan ovaj događaj bio i po kojem ključu, pogotovo ako u obzir uzmemo činjenicu da su pojedini panelisti, brojnim sponzorima unatoč, bili neplaćeni, kako je Rendeli Vejzović na zadnjoj diskusiji otkrila. Sasvim sigurno, jedan vrlo uspješan event.
Istaknuta i ostale fotografije: Aleš Suk
