O počecima organiziranog tjeesnog vježbanja prenosimo tekst profesora Vene Đonlića.
POČECI ORGANIZIRANOG TJELESNOG VJEŽBANJA NA SUŠAKU KAO
TEMELJI DANAŠNJE UDRUGE ŠPORTSKE REKREACIJE “SUŠAK”
Veno Đonlić, prof.
UVOD
Udruga športske rekreacije “Sušak” iz Rijeke jedna je od najstarije organiziranih športskih udruga na našem području. Njen povijesni put proteže se kroz tri stoljeća. Prvi počeci datiraju s kraja 19. st. Društva koja su provodila organizirano tjelesno vježbanje mijenjala su svoja imena i sadržaje aktivnosti ovisno o političkim prilikama i uvjetima rada. Detaljnijim istraživanjem može se zaključiti kako se jedna organizacija ili društvo vezivalo na drugo s potpuno izmijenjenim ili dopunskim aktivnostima. Svima je bio zajednički motiv; pozitivan utjecaj na zdravlje i korisno provođenje slobodnog vremena građana Sušaka i okolice.
Pred kraj 1888. g. osnovano je u Sušaku društvo pod imenom Primorsko planinarsko društvo u Sušaku. Prvi predsjednik bio je tadašnji gradonačelnik Hinko Bačić, a društvo je brojilo 80 članova. Aktivnosti društva bile su organizacije izleta u bližu okolicu i udaljenije krajeve kako bi se kod članova pobudio interes za planinarenjem i uživanjem u ljepoti prirode. Društvo je djelovalo punih 15 godina. Godine 1903. rad društva se gotovo ugasio pa je dana 27. kolovoza 1903. g. tadašnji predsjednik Josip Linić s Trsata predložio da se pravila društva promjene s dodatkom da se ono preustroji u društvo “Sokol”, što je prihvaćeno na izvanrednoj skupštini 27. rujna 1903. g.
Dana 29. svibnja 1904. g. osnovan je Primorski Sokol. Ukupno je imao 155 članova, od
toga 68 vježbača. Prva javna vježba održana je 30. lipnja 1904. g. u dvorani tadašnjeg hotela Sušak. Prvi učitelj tjelovježbe bio je Šime Dorić, učitelj gimnastike na srednjim školama u Sušaku. Dana 6. studenog 1904. g. održana je skupština svih hrvatskih sokolskih društava u dvorani Hrvatske čitaonice na Trsatu. Tada je osnovan Hrvatski sokolski savez. Na toj skupštini usvojen je prijedlog da se sva društva koja spadaju pod novo osnovani savez zovu Hrvatski Sokol, stoga je i sušačko društvo “Primorski Sokol” preimenovano u Hrvatski Sokol Sušak-Rijeka.
Prva javna vježba “Sušačkog Sokola” priređena je 2. prosinca 1905. g. Dana 25. veljače 1906. g. organiziran je prvi put u Rijeci veliki sokolski ples. Organizirano je plesalo 114 parova u prostorijama tadašnje Narodne čitaonice u Rijeci. “Sušački Sokol” se dostojanstveno predstavio na prvom svesokolskom sletu u Zagrebu 2. i 3. studenog 1906. g.
Na inicijativu “Sušačkog Sokola” osnovana je 3. studenog 1905. g. sokolska župa Zrinsko-Frankopanska sa središtem u Sušaku. Ona je u suradnji sa “Sušačkim Sokolom” organizirala prvi slet župe na Sušaku 7. i 8. rujna 1908. g. Koncem 1910. g. pokrenuta je inicijativa za izgradnju sokolskog doma (izgradnja završena 1929. g.).
U mjesecu rujnu 1911. g. sušačko društvo sudjelovalo je na svesokolskom sletu u Zagrebu, a godinu dana kasnije na velikom sletu u Pragu. Pod vodstvom Marijana Borasa tada je postignut jedan od najvećih uspjeha društva u povijesti, osvajanjem vijenca sa srebrnim monogramom.
Zbog prvog svjetskog rata rad društva je mirovao od 22. srpnja 1914. g. do 28. listopada 1918. g. kada je održana sjednica Upravnog odbora, a zatim i izvanredna glavna godišnja skupština društva. Odmah se počelo s vježbanjem pod vodstvom Adolfa Šohaja i Marijana Borasa u dvorani tadašnjeg hotela Sušak. U tadašnjoj Kaljevini Jugoslaviji održan je sokolski sabor 1919. g. u Novom Sadu. Tada su se sva hrvatska, srpska i slovenska sokolska društva udružila u jedan savez koji je imenovan “Jugoslavenski sokolski savez”. U sklopu tog saveza i društvo na Sušaku prozvalo se novim imenom Sokolsko društvo Sušak-Rijeka. Starješina društva ostao je dr. Nikola Bačić sve do 1925. g. Kad ga je zamijenio Ivan Ivančić. Od 1926. g. do 1930. g. dužnost starješine vršio je Bogomir Grkinić. On je vrlo zaslužan za razvitak društva, a naročito za izgradnju Sokolskog doma na Sušaku koji je svečano otvoren u ožujku 1929. g. (današnje prostorije u Ružićevoj 9). Načelnik društva bio je do 1919. g. Adolf Šohaj, a nakon smrti njegovu ulogu preuzeo je Marijan Boras. Upravo njegovom zaslugom sušačko sokolsko društvo povećalo je broj članova od 493 (1919. g.) do 750 (1931. g. ).
Društvo svake godine priređuje javnu vježbu na tadašnjem Regentovom trgu
(Bulevard). Također se pojavljuje na svim sokolskim sletovima u Pragu, Ljubljani, Zagrebu i
Skopju. Svojim radom i rezultatima tad su slovili kao prvo društvo među svim ostalim mjesnim društvima Sušaka.
Osmi slet župe Sušak-Rijeka koja je nasljednica župe Zrinsko-Frankopanske održan je
4. i 5. lipnja 1933. g. na Krimeji. Zabilježeno je da je ceremoniju, koja se sastojala od defilea
ulicama grada i javne vježbe, pratilo preko 10000 gledatelja.
Deveti slet sokolske župe Sušak-Rijeka održan je koncem mjeseca lipnja 1939. g. na sušačkom gradskom stadionu.
Početkom drugog svjetskog rata rad društva se ponovno ugasio.
Ovako su izgledali davni počeci organiziranog vježbanja društava koji se mogu smatrati
temeljima današnje udruge športske rekreacije Sušaka u Rijeci. Sadašnja udruga osnovana je 11. srpnja 1991. g. pod nazivom Društvo za sportsku rekreaciju Sušak. Rješenjem Odjela za opću upravu općine Rijeka promijenio se naziv društva Partizan-Sušak koje je uspješno djelovalo od 1945. do 1991. g. Naziv se ponovno mijenja 20. lipnja 1996. g. u Udrugu športske rekreacije Sušak-Rijeka, a 13. srpnja 1998. g. iz naziva se briše Rijeka.
Danas ta udruga djeluje organizirajući rekreaciju za žene i muškarce. Ženske grupe podijeljene su po starosnim dobima na mlađu, srednju i stariju starosnu grupu u koju pretežno spadaju umirovljenice. Žene redovito vježbaju u dvorani u vidu klasične rekreacije i trim kabinetu koristeći specijalizirane sprave. Muškarci se rekreiraju uz klasičnu rekreaciju i trim kabinet te upražnjavajući sportske igre kroz košarkašku, malo-nogometnu i odbojkašku sekciju.
Udruga posebno surađuje sa sindikatima poduzeća organizirajući rekreaciju za njihove
djelatnike. Osim navedenih aktivnosti redovito se organiziraju izleti u prirodu i planinarenja u
proljetnim i jesenskim mjesecima, a zimi skijaški izleti.
Članovi udruge redovito svake godine sudjeluju na Ožujskom susretu žena u Rovinju te
na festivalu rekreacije koji se redovito održava krajem mjeseca svibnja. Za svoje članove Udruga svake godine priređuje prigodne zabave i plesne večeri.
Izvještaj o sokolskom sletu i posjetu kraljevske obitelji Karađorđević iz časopisa „Svijet” iz 1933. :
„Sokolski slet na Sušaku
Posjet Nj. V. Kraljice s Prinčevima
Na Duhove se je obdržavao u Sušaku svečanim načinom II. slet sokolstva u Hrvatskom primorju i ujedno VIII. slet sokolske župe Sušak-Rijeka, a s tim u savezu i proslava 25. godišnjice rada iste župe. Taj slet bio je potom i slet primorskih sokolskih župa i to župe šibensko-zadarske, splitske te sušačko-riječke. Istog dana popodne dovezla se je Nj. Vel. Kraljica s Prijestolonasljednikom Petrom i Kraljevićem Tomislavom iz Novog Vinodolskog u Sušak. U Kraljičinoj pratnji nalazio se ban dr. Perović. Na putu od Novoga do sušaka narod je svuda pozdravljao Kraljicu i Prinčeve. U 4 sata po podne Kraljičin automobil je stigao u Sušak. Cio grad je bio iskićen zastavama. Brojno gradjanstvo, koje se nalazilo na ulicama, pozdravljalo je Nj. V. Kraljicu, koja je razdragana odzdravljala. Kraljica se provezla ispod slavoluka neprestano pozdravljana od gradjanstva i dovezla se na Krimeju, gdje su na športskom igralištu održavane sokolske vježbe. Neko vrijeme Nj. V. Kraljica je prisustvovala sa Prijestolonasljednikom Petrom i Kraljevićem Tomislavom sokolskim vježbama, a onda opet burno pozdravljena ušla u automobil i oko 6 sati se vratila u Novi. – U gradu Sušaku sve je vrvjelo od slikovitih narodnih nošnja raznih krajeva i sokolskih odora, te od velikog broja gostiju sa sviju strana, osobito primorja. Naše fotografske snimke prikazuju nekoliko momenata s ove proslave.”
tekstovi uz slike:
vrh – Povorka kreće Jelačićevim trgom
lijevo – Nj. V. Kraljica Marija s prestolonasljednikom Petrom i princom Tomislavom na sokolskim vježbama
desno – Povorka narodnih nošnja
dno – Izvadjanje vježba na sletištu (straga novogradnja banovinske bolnice)
