Juraj (Đuro) Matija Šporer bio je istaknuti hrvatski književnik, prevoditelj i liječnik, rođen 24. veljače 1795. u Karlovcu, a preminuo na današnji dan 1884. u Rijeci. Diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Beču 1819. Svojim radom liječnika obuhvatio je gradove poput Karlovca, Bakra, Rijeke, Splita, Klagenfurta i Ljubljane. Osim medicinskih rasprava, Šporer je još u mladosti počeo pisati književna djela.
Kao jedan od preteča ilirizma, 1818. pokušao je pokrenuti novine pod nazivom Oglasnik ilirski u Beču, no projekt nije zaživio zbog nedostatka pretplatnika. Godine 1823. u Karlovcu je tiskao Almanah ilirski, koji je osim njegove lirike uključivao pjesničke i prozne radove autora iz Hrvatske, Njemačke i Francuske. Za hrvatsku versifikaciju posebno je značajan jer je uveo jampski jedanaesterac.
Pod utjecajem Jean-Jacquesa Rousseaua napisao je roman Strast i bludnja (1884), koji istražuje odnose između vjere i razuma te vjere i ljubavi. Iako je pisao drame, nijedna nije izvedena, a samo ih je nekoliko tiskano. Njegova povijesna tragedija u pet činova, Kastriota Škenderbeg (1849), bavi se protuturskom tematikom, dok tragedija Car Murat II. i Republika dubrovačka (1861) također obrađuje povijesne teme. Kritičari najviše cijene njegovu klasicističku tragediju Edipos (1858), nadahnutu Sofoklom, Vittoriom Alfierijem i francuskim klasicistima. U ovoj drami, Edip se prikazuje kao suvremeni nositelj humanističkih ideala unutar granica države, gdje su domoljublje i didaktičnost u prvom planu umjesto tradicionalne tragičke krivnje.
Šporer je napisao i drame poput Lijek za obijesnu ženu (1857), Zagrepkinja i Turopoljac (1858), Dimitrija i Romanov, Blebetuša i lajavac, Propast Republike dubrovačke, Njegda i sada, dok tekst drame Heraklit i Demokrit nije sačuvan. Njegova povijesna tragedija Dimitrija (1881) tematizira borbu Dimitrija Samozvanca za rusko prijestolje krajem 16. i početkom 17. stoljeća, slično kao i Boris Godunov Aleksandra Sergejeviča Puškina.
Šporer se također bavio prevođenjem, uključujući prijevode Fedre Jean Racinea, Mletačkog trgovca Williama Shakespearea i Don Garcije Vittorija Alfierija.
Istaknuta fotografija: umjetnički paviljon Juraj Šporer u Opatiji, izvor: Istrapedia
#Juraj Matija Šporer #Karlovac #književnik #liječnik #Rijeka
