167. obljetnica rođenja Andrije Mohorovičića

Na današnji dan 1857. godine u Voloskom, rodio se Andrija Benedikt Mohorovičić, istaknuti hrvatski geofizičar, meteorolog i pionir moderne seizmologije. Svoje školovanje započinje u Voloskom i Rijeci, a nastavlja studijem matematike i fizike na Filozofskom fakultetu u Pragu. Po završetku studija zapošljava se kao gimnazijski profesor u Zagrebu, Osijeku, a kasnije u Nautičkoj školi u Bakru.

Za znanstveni rad Andrije Mohorovičića bitan je period u Bakru gdje prvi put dolazi u dodir s meteorologijom. U to je vrijeme jedna od obaveza srednjoškolskih profesora bila i da se aktivno bave znanošću, te se Mohorovičić počeo baviti proučavanjem cirkulacija u atmosferi što ga je toliko zaokupilo da 1887. godine u Bakru osniva meteorološku postaju i započinje redovita meteorološka mjerenja. 1892. postaje upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, a te godine i prvi u nas uvodi službu točnoga vremena, najprije na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom, a zatim na temelju primanja radiosignala iz Pariza. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu godinu kasnije, obranom disertacije O opažanju oblaka, te dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Za određivanje smjera i brzine oblaka i vertikalnih kretanja zraka konstruirao je 1889. nefoskop, efikasniji u mjerenju i jeftiniji za izradu od postojećih.

Početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije, te 1901. u Zagrebu postavlja seizmološku postaju. Na osnovi detaljnoga proučavanja podataka o potresima značajno je pridonio određivanju epicentra potresa, a analizom pokupskog potresa iz 1909., unaprijedio je i spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova potresa kroz Zemlju, te je prvi u svijetu na osnovi tih informacija utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho sloj. Mohorovičić je potom objavio pionirski i vizionarski rad “Djelovanje potresa na zgrade”, u kojem upozorava arhitekte i inženjere na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u seizmički osjetljivim područjima.

Svojim radom na područjima meteorologije i seizmologije Mohorovičić postavlja temelje hidrometeorološkoj i seizmološkoj službi u Hrvatskoj, znatno unapređuje nastavu fizike na Zagrebačkom sveučilištu, te iznimnim znanstvenim rezultatima bitno pridonosi globalnom razvoju geofizike odnosno geoznanosti.

Andrija Mohorovičić jedan je od najrenomiranijih hrvatskih znanstvenika, a njegovo ime nosi ulica na Voloskome, gimnazija u RIjeci, jedan krater na tamnoj strani Mjeseca, te Geofizički zavod Prirodoslovno matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Bio je čovjek mirne i dobroćudne naravi, veliki znanstvenik ali i obiteljski čovjek,a imao je smisla i za umjetnost i literaturu. Do svoje mirovine 1922. bio je znanstveno aktivan, no iako je bio redoviti član Akademije JAZU, nije dobio akademski dodatak jer je bio srednjoškolski, a ne sveučilišni profesor. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. u okolnostima koje su se približile siromaštvu, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

U Voloskom na kući u kojoj je rođen postavljena je spomen-ploča, a malo dalje i skulptura Moho sloja, te bista znanstvenika. Njemu u čast postavljena je i dvojezična (češki/hrvatski) spomen-ploča u Pragu gdje je Mohorovičić studirao, i to na elitnom mjestu, u Klementinumu, podno astronomskog tornja. Unatoč brojnim inicijativama, u gradu Zagrebu, u kojemu je proveo najveći dio svoga radnog vijeka, osnovao hrvatsku meteorologiju, seizmologiju, službu točnog vremena i još mnogo toga, nije mu podignut spomenik ili postavljena spomen-ploča. Ipak, od 2011., Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje nagradu “Andrija Mohorovičić”, pojedincima u Hrvatskoj i inozemstvu, za znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti.

Istaknuta slika: Prirodoslovno-matematički fakultet; Geofizički odsijek

#Andrija Mohorovičić #obljetnica #Volosko #Zemlja #znanost

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh