Nakon velikog uspjeha projekta u Zagrebu, „Filozofski teatar“ je stigao u Rijeku. Prva rasprava u središte je stavila klimatske promjene i redefiniranje egzistencijalizma, a održala se u nedjelju 19. siječnja u HNK-u Ivana pl. Zajca sa Srećkom Horvatom i njegovim prvim gostom, Nikolajem Schultzom.
„Postoji veliki interes za ovakve teme; klimatske krize, egzistencije i ljudskog opstanka u doba antropocena. Rijeka je idealan grad za ovakvu temu. Mediteran je područje koje se dvostruko više zagrijava od ostatka svijeta čemu i sami svjedočimo svako ljeto“, izjavio je Srećko Horvat.
2014. godine kada je pokrenut „Filozofski teatar“, Nikolaj Schultz počeo je razmišljati o klimatskim promjenama koje će postati tema svih njegovih knjiga i istraživanja. Danski sociolog, blizak suradnik s čuvenim francuskim filozofom Brunom Latourom (1947. – 2022.), s kojim je i napisao knjigu „Memorandum o novoj ekološkoj klasi“ privukao je brojnu publiku. Dva sugovornika lišena maski, kostima i scenarija poveli su razgovor o važnim pitanjima koji u hrvatskim diskursima zauzimaju posljednja mjesta. Katastrofalne poplave u Sloveniji koje su se dogodile prošle godine izazvale su štetu u iznosu 10 posto BDP-a, oko deset milijardi eura. Naše more postaje sve toplije i svako ljeto se susrećemo s meduzama koje Schultz naziva klimatskim izbjeglicama. No i dalje države i korporacije stavljaju proizvodnju ispred ekologije. Najbolji primjer za to je iskopavanje litija u Srbiji. Schultz se naziva demokratom koji ne vjeruje da je nasilje prihvatljiva strategija borbe, već vjeruje u snažnije saveze i ujedinjenost zelenih pokreta. U Njemačkoj su istaknuli raspadanje pokreta u brojne frakcije koje imaju oprečna mišljenja, čak i o aktualnim ratovima. Nesankcioniranje Izraela dovelo je do genocida i potpune devastacije zemlje u kojoj je 97 posto vode kontaminirano.
“Možda će jednog dana način na koji živimo izgledati potpuno neprihvatljiv, kao što nam se danas čini ropstvo ili smrtna kazna“ napisala je Annie Ernaux u knjizi autobiografskih tekstova „Godine“ (Les Années). Tragovi diktatora i različitih ideologija koje su obilježile povijest našeg Grada uskoro će prekriti more. Dok toliko vremena posvećujemo otpetljavanju čvorova naše povijesti, ne razmišljamo o budućnosti koja će stvoriti nove staleže i teritorije. Novu civilizaciju. Što će tada značiti biti čovjekom? Mi smo ljudi čiji koraci ostavljaju vidljive tragove destrukcije, bilo da se radi o prekomjernom kupovanju odjeće, jedenju mesa, plastici…. Mi smo generacija koja nema beskonačnu slobodu kako progovara Sartre, već anksioznost koja traži od nas angažman. Srećko Horvat i Nikolaj Schultz zaključili su da zemlje (poput Hrvatske) uz velike probleme nestabilne politike i siromaštva stavljaju „prave probleme“ ispred nadolazećih klimatskih katastrofa. Povukli su paralelu između Aarhusa (iz kojeg dolazi Schultz) i Rijeke jer su oba grada nekadašnji gradovi prosperiteta koji će uskoro biti potopljeni. I oba grada rade na proširenju luke, a ne na strategiji za budućnost. Schulzev roman „Land Sickness“ je skup introspektivnih tekstova i različitih teorija koje autor naziva „auto-entografikcijskim esejem“ o sociološkim i egzistencijalnim pitanjima antropocena. Nikolaj Schultz jedan je od začetnika „novog egzistencijalizma za doba antropocena“. Možda smo sinoć svjedočili govoru filozofa koji će za tisuću godina biti ono što je nama Aristotel.
Na samom kraju, Schultz je istaknuo važnost umjetnosti koja ima krucijalnu moć izazivanja emocije. Umjetnost može osvijestiti novu problematiku, ona nas zrcali. Referirao se na danskog filozofa Sørena Kierkegaarda koji je izjavio: „Zamislite kazalište u kojem su se zapalile kulise. Klaun izlazi pred publiku da obavijesti o požaru. Ljudi misle da je to dio predstave i plješću. Klaun ponavlja svoju poruku; oni još glasnije plješću. Mislim da će svijet završiti na sličan način: uz opće odobravanje publike koja vjeruje da je to šala.”
Angažirana publika postavila je brojna pitanja o strategiji nasilja, mladim indiferentnim generacijama, ustroju nove civilizacije, autoritativnim figurama poput Trumpa i Vučića koji ignoriraju pitanje klimatskih promjena.
Idući „filozofski teatar“ održat će se 16. veljače u Art kinu, a gost će biti redatelj Igor Bezinović.
Istaknuta fotografija: Srećko Horvat i Nikolaj Schultz; fotografija: Dražen Šokčević HNK Ivan pl. Zajc
#Filozofski teatar #HNK Ivan pl. Zajc #Nikolaj Schultz #predavanje #Srećko HORVAT
