Kazališni festival 71. Splitsko ljeto, najveća i najdugovječnija splitska kulturna manifestacija, predstavljeno je na konferenciji za medije u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, organizatoru nacionalnog festivala koji će ove godine, u tradicionalnom terminu od 14. srpnja do 14. kolovoza prikazati više od 60 opernih, dramskih, baletnih, koncertnih predstava, uz filmske projekcije, likovne izložbe i druge programe na 14 pozornica u gradu Splitu i okolici. Konferencija je započela potpisivanjem novog sponzorskog ugovora između HNK Split i OTP banke, dugogodišnjeg glavnog pokrovitelja splitskog kazališta i Festivala.
71. Splitsko ljeto odvija se u znaku obilježavanja 130. obljetnice rođenja dvojice glazbenih velikana, Splićana Ive Tijardovića i Jakova Gotovca. Propitivanje ideje vođe i kulta ličnosti tematska je okosnica koja povezuje dvije velike premijerne produkcije, Tijardovićevu operu „Dioklecijan“ i Shakespeareovu dramu „Julije Cezar“. Ulogu pisca u suvremenom društvu propituje druga dramska premijera, „Lisica“ Dubravke Ugrešić, a plesni program nudi čak dvije premijere, neoklasične koreografske uratke Denisa Matvienka i predstavu suvremenog plesnog izraza Maše Kolar. Glazbeni program određen je nastupima pet velikih orkestara. I ovo će Splitsko ljeto promovirati jedan novi scenski prostor u samom srcu grada, pokraj istočnih, Srebrnih vrata Dioklecijanove palače. Glazbeni program će, pored tri operna naslova, između ostalog obilježiti nastup pet velikih orkestara.
„Tema velikih vođa, koju problematiziramo kroz naše dvije velike premijere, operu Dioklecijan i dramu Julije Cezar, vječno je aktualna, a danas posebno“, naglasio je na početku ravnatelj Vicko Bilandžić. Ivan Leo Lemo, redatelj opere Dioklecijan, čijom će praizvedbom, pod ravnanjem maestra Harija Zlodre, Festival biti otvoren 14. srpnja, naglasio je važnost koju praizvedba opere koju je autor Ivo Tijardović smatrao svojim životnim djelom a koja do sada nikada nije u punini bila scenski izvedena, ima za Split i hrvatsku kulturu. „Na ovaj način u godini u kojoj obilježavamo 130 godina od rođenja Ive Tijardovića, vraćamo dug velikom maestru. Pokazat ćemo kako je riječ o velikom djelu u čiju vrijednost godinama mnogi, sasvim neopravdano, nisu vjerovali“, naglasio je.
Zlatko Burić, renomirani hrvatsko-danski glumac, dobitnik, između ostalog, Europske filmske nagrade, igrat će u dramskoj premijeri Lisica, dramatizaciji istoimenog romana Dubravke Ugrešić koju režira Ivica Buljan: „Neobično mi je drago što sam došao u Split da budem dio Splitskog ljeta. Dubravka Ugrešić bila je dio te naše zagrebačke scene 70-ih i 80-ih godina, a i kada je otišla u inozemstvo, i tada smo dijelili tu, nazovimo je, emigrantsku sudbinu.“
Ivan Penović, ravnatelj Drame HNK Split: „Pored premijere Julija Cezara Williama Shakespearea koju režira albanski redatelj Qëndrim Rijani, manje poznat na našoj kulturnoj sceni, ali renomirani redatelj s više režija Shakespearea i Lisice Dubravke Ugrešić koju je dramatizirao i koju režira Ivica Buljan, na scenu se vraćaju naše predstave Smij i suze starega Splita, te Judita i Zapisi iz nevremena koje se lijepo vežu s ovom općom temom vođa i autoriteta. Uz Dugo putovanje u noć redatelja Ivice Buljana s izuzetnom glumačkom postavom, gotovo regionalnom glumačkom reprezentacijom, Dalmatinsku kuhinju, dvije jako uspješne monodrame Visibaba i Ostatak života te Hamlet u produkciji splitske Prve gimnazije, ovo je dramski program zbog kojeg sam jako sretan i ponosan.“
Šef dirigent HNK Split Mikhail Sinkevič, koji će ravnati izvedbama opere Tosca i baletnom premijerom Chopiniana/Valpurgina noć osvrnuo se na operni program u kojem je, kaže, „praizvedba Dioklecijana glavni događaj ali tu je i karizmatična opera Tosca te Ero s onoga svijeta, hrvatska opera koju jako volim i cijenim“.
Denis Matvienko, ravnatelj Baleta HNK Split koreografski postavlja baletnu premijeru Chopiniana / Valpurgina noć na otvorenoj sceni na splitskim Benama. Zvijezda najvećih svjetskih baletnih scena Matvienko će se splitskoj publici i sam predstaviti splitskoj publici kao plesač u baletnoj Gala večeri. Druga baletna premijera, nastala u sklopu koprodukcijskog projekta K-HNK je predstava suvremenog plesnog izraza Othello koreografkinje Maše Kolar.
Qëndrim Rijani, renomirani albanski redatelj: „Julije Cezar kojeg postavljam je možda najpolitičnija drama. Sretan sam što imam na raspolaganju odličan splitski dramski ansambl, od Trpimira Jurkića u naslovnoj ulozi do svih ostalih glumaca“.
Uz sve navedeno postoji i književni program Festivala koji se organizira u suradnji sa splitskom Gradskom knjižnicom Marka Marulića, a pored svega nabrojenog u programu je i nekoliko biranih likovnih izložbi.
Ponešto o svakoj dramskoj izvedbi:
„Julije Cezar“ – Zabrinuti da Julije Cezar predstavlja prijetnju demokraciji, skupina rimskih senatora donosi nasilnu odluku da ga ubije. No, umjesto spasa za Republiku, njihova zavjera otvara vrata kaosu, praznovjerju i krvavom građanskom ratu. Kultna politička drama Williama Shakespearea u režiji Qëndrima Rijanija stiže na 71. Splitsko ljeto. Ova napeta i bezvremenska priča o moći, izdaji i borbi za ideale vodi nas u srce antičkog Rima – kroz splet intriga, unutarnjih sukoba i sudbinskih odluka koje određuju tijek povijesti. U središtu drame nalaze se Brut i Kasije, dvojica senatora koji, vjerujući da djeluju za dobrobit Rima, pokreću događaje koji će zauvijek promijeniti lice Republike.
“Za mene kao redatelja, ovo nije prvi susret sa Shakespeareom, no možda je i najzahtjevniji do sada, upravo zbog dramske težine i snažnih paralela koje ovo djelo ima s našim vremenom. Predstava počinje kao klasična interpretacija drame, a postupno se pretvara u brutalnu, nadmoćnu i duboko bolnu refleksiju naše sadašnjosti. Povratak autoritarizma u svijetu — često prikriven sloganima poput republika, zaštita slobode ili nacionalni interes — tjera nas da se zapitamo: Što je danas demokracija? Je li to živa, dišuća stvarnost ili okrutan podsjetnik da je povijest osuđena na ponavljanje?” – Qëndrim Rijani
„Lisica“ – Ove godine Splitsko ljeto uprizorava jedinstvenu kazališnu posvetu jednoj od najvažnijih autorica hrvatske i svjetske književnosti, Dubravki Ugrešić. Redatelj Ivica Buljan, u suradnji s glumačkim velikanima Zlatkom Burićem i Snježanom Sinovčić Šiškov, donosi adaptaciju romana Lisica — esejsko-fragmentarne proze o izgnanstvu, sjećanju, pripadanju i subverzivnoj moći priče.
Lisica je kazališni mozaik istina, anegdota, eseja i fikcionalnih iskliznuća u kojem se briše granica između autora, lika i glumca. U središtu predstave nije događaj, nego govor, memorija i otpor. Zlatko Burić i Snježana Sinovčić vode gledatelje kroz pripovjedne labirinte s nježnošću, ironijom i iskustvom onih koji su i sami prošli geografske i duhovne dijaspore.
Dubravka Ugrešić u Lisici piše o umjetnosti i laži, o emigraciji i identitetu, o autorstvu i progonu, o ženama koje pišu i svjetovima koji ih gase.
“Smij i suze starega Splita” – Praizvedena na Splitskome ljetu 2010. godine, predstava Smij i suze starega Splita postala je tijekom posljednjih godina jednim od najomiljenijih ovdašnjih kazališnih uprizorenja, pršteći duhom prošlih vremena ali obojena univerzalnim, civilizacijski bitnim pitanjima. Junaci intimnih zapisa kroničara svakodnevnog života Splita vraćaju se i ove godine na scenu na Sustipanu.
Kroz pero Ivana Kovačića na nekoliko tisuća stranica otrglo je zaboravu Split s početka 20. stoljeća. U nizu proznih crtica ostavilo nam je autentično svjedočanstvo o vremenu i ljudima koji su živjeli stvarnost potpuno drugačiju od naše.I stari Split, i njegov kroničar Ivan Kovačić, s neshvatljivom su lakoćom zanemareni, čak izbrisani iz naše memorije. Zato će nas Smij i suze starega Splita u režiji Gorana Golovka prisiliti da zastanemo i zamislimo se kakav je to opstanak za kojim trčimo bježeći od vlastite jučerašnjice.
„Judita“ – Marulić je Juditu, svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku, dovršio kao pedesetogodišnjak 22. travnja 1501., to jest “od rojenja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila, u Splitu gradu.” Velikim potezom vještog stvaratelja, Marulić je prepjevao poznatu biblijsku priču te tako razbudio nadu i odagnao strah pučana od navale Osmanlija. Osim što je ep pisan na hrvatskom jeziku, njegovu progresivnost u promišljanju publike kojoj se obraća potvrđuje hrabra odluka da čitavo djelo shvati i predstavi kao alegoriju. Srednjovjekovni čakavski hrvatski jezik u ambijentu crkvice sv. Jere na Marjanu ostvaruje svoju puninu, a pustinjački element pruža i špilja poznata kao oratorij sv. Cirijaka.
„Zapisi iz nevremena“ – Zapisi don Branka Sbutege nisu puki dokument vremena, nego zapisi srca. Pa premda ti zapisi nisu dramski tekstovi, nego novinske kolumne, eseji i priče, ipak je svaki od njih, sam za sebe, drama. Drama čovjeka koji duboko proživljava (ne)vrijeme u kojem se zatekao. Zato te riječi pozivaju da ih se izgovori i izgovara uvijek nanovo i da ih se utiskuje u živo ljudsko srce. Teatar otvara svoj prostor da u svojevrsnoj scenskoj meditaciji progovori riječi ovoga Bokelja, povjesničara umjetnosti, intelektualca, a nadasve župnika Svetog Stasije u Dobroti, posljednjeg katoličkog svećenika iz Prčnja.
„Dalmatinska kuhinja“ – Obiteljski ili kuhinjski stol prva je pozornica s kojom se susrećemo u životu. Njegovi dobro čuvani rituali, ustaljeni raspored sjedenja, stolnjaci, ubrusi, posuđe i servisi scenografija su koja se prenosi kroz generacije obitelji, pojedini zapleti se repetitivno odigravaju svake nedjelje, razgovori naizgled ne vode nikamo, uloge su nam unaprijed dodijeljene i od njih je teško pobjeći. Glavni junak svakog objeda je brižno pripravljeno jelo, koje govori o nama, o našem identitetu, o našem odnosu prema životu („hranimo se da bismo živjeli, ali hranimo se da bismo i uživali“), društvenom statusu, slici koju o sebi želimo stvoriti i njegovati. Hrana je umjetnost, hrana je sjećanje, hrana je ljubav.Sve to ima i svoj tekst – kuharice, koje su dugo bile marginalizirane smatrajući se trivijalnim, svakodnevnim, pomoćnim i naravno – ženskim tekstovima. Prva među njima je Dalmatinska kuhinja Dike Marjanović Radica, knjiga koja je dostigla kultni status i postala kanon regionalne kuhinje, ali i mnogi drugi tekstovi o hrani, njezinoj povijesti, kulturi jedenja i njezinim neprestanim dinamičnim promjenama. Jer hrana je, baš kao i identitet, dinamična, fluidna, nezaustavljiva. „Kuhanje je umjetnost, slična kiparstvu, slikarstvu i muzici, samo ga treba prihvatiti s ljubavlju i zanosom“, stoji na početku Radičine knjige. Dodat ćemo samo – i kazalištu. Jer uostalom, što razlikuje spremanje dobrog objeda od spremanja jedne dobre kazališne predstave.
„Dugo putovanje u noć“ – Radnja priče prati obitelj Tyrone kroz jedan dan, otkrivajući stanje između članova obitelji i njihove unutarnje borbe s demonima prošlosti. Ova drama prikazuje portret četvero ljudi suočenih s teško podnošljivim istinama, istovremeno otkrivajući duboku povezanost između njih. Eugene O’Neill je ovu dramu zamislio kao iskreno svjedočanstvo o vlastitoj mladosti obasjanoj majčinom ovisnošću i očevim alkoholizmom. Ova emotivna odiseja, koju je autor namjerno čuvao do svoje smrti, sada oživljava na pozornici, istražujući teme poput ovisnosti, samoobmane i neostvarenih snova.
„Visibaba“ – je usamljena žena u četrdesetima koja u trenutku čekanja pregleda kod doktora, bojeći se najgoreg ishoda, na osebujan i komičan način prolazi kroz razne situacije koje su ju u životu obilježile i koje ona povezuje s potencijalnom bolešću svojeg tijela. Neobično dijete, povučeno, uvijek s knjigom, nikad s drugom djecom, Visibabu je svijet oko nje uvijek malo plašio i nikad prihvaćao. S vremenom je i ona sama shvatila da je za nju najbolje da se sakrije i pričeka da ovaj život prođe. Sada, u trenutku kada misli da se stvarno bliži njen kraj, u njoj se javlja nešto novo.
„Ostatak života“ – Osnovnu tematsku odrednicu ove stand-up kazališne predstave čini autobiografski događaj u životu glumice i autorice, a riječ je o činu odluke upisivanja autoškole u četrdesetoj godini života. Ono što je trebao biti izlazak iz psihoemocionalne krize i započinjanje novog životnog poglavlja, zapravo postaje problem iz kojeg treba izaći. Ostatak života predstavlja svojevrstan nastavak već uspostavljenog, izvedbenog glasa i potpisa Lade Bonacci koja i svojim dosadašnjim, autorskim djelima, a poglavito kazališnom predstavom Zadnja prije nego odem, otvara pitanja egzistencijalne posvećenosti stvaranju, tretmanu tijela i tjelesnosti. Referentno polje ovog komada, poglavito u kontekstu stand-up performativa, svakako jesu i australska komičarka Hannah Gadsby i britanski satiričar Ricky Gervais.
„Hamlet“ – u izvedbi dramske skupine I. gimnazije Split Stage First! pod vodstvom redatelja Ivana Lea Leme stiže na scenu na izvornom engleskom jeziku, uz titlove na hrvatskom, omogućujući gledateljima potpuni doživljaj ovog kultnog djela.
Program 71. Splitskog ljeta dostupan je na web-adresi https://www.splitsko-ljeto.hr/.
#71. splitsko ljeto #kazalište #program #Split #Splitsko ljeto
