U uvijek ugodnom ambijentu Art-kvarta Benčić, jučer je otvoren 18. sajam knjiga i festival autora Vrisak, koji u svojoj punoljetnosti još jednom okuplja autore, čitatelje, prevoditelje i nakladnike iz regije i šire. S preko 50 programskih točaka i stotinjak autora, program je bogatiji nego ikad, a tijekom tjedna će se održavati u knjižari V.B.Z., Gradskoj knjižnici Rijeka, Dječjoj kući, Dnevnom boravku i Palachu. Nakon informativnog uvoda, govornici su sinoć izrazili svoje viđenje festivala, naglašavajući da rujan u Rijeci više ne može proći bez Vriska.
Programski direktor Vriska Drago Glamuzina ispričao je kako Vrisak nikada ne stoji na mjestu, i kako ga stoga nije lakše organizirati, unatoč godinama iskustva. “Festival već 18 godina raste, i kad vam u goste dolazi 100 umjetnika, vrlo je intenzivno, ali bili smo nestrpljivi da sve počne, volimo taj festival, to je vrijeme i mjesto dobre energije, druženja i događanja iz kojih se svake godine rodi niz novih projekata.”
Publici se također obratio ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetović: “Mislim da ovakav festival zaslužuje otvorenje u javnom prostoru, a ja u Rijeci ne mogu zamisliti bolji prostor od Art-kvarta. Festival tako dobiva lijepu kulisu, a Art-kvart dobiva kvalitetan program”, ispričao je.
Jučer je po prvi put u ulozi gradonačelnice Vrisak posjetila i Iva Rinčić. “Organizatori koji vrijedno i uspješno organziraju ovaj festival dokazuju da u našem gradu i šire postoje ljubitelji knjiga. Posao nije lak, ali vrijedi svakog truda. Knjige nisu teške, one su užitak, i u njima treba naučiti uživati. Političari dođu pa prođu, ali knjige ostaju”, izjavila je.
Večer se nastavila dodjelom posljednje VBZ-ove nagrade, ovoga puta festivalske odnosno u odabiru publike za najbolji roman. VBZ-ova nagrada je tijekom gotovo dva desetljeća lansirala niz danas etabliranih autora, a publika je odlučila da je najbolji od najboljih “Tvornica Hrvata” Nebojše Lujanovića. Riječ je o djelu koje se bavi složenim pitanjima identiteta, pripadnosti i društvenih konstrukcija, i kojemu je nagrada za najbolji neobjavljeni roman pripala 2023. godine. “Prva anonimna nagrada, a sada i od čitatelja što ima posebnu težinu nekako zacrtava put te knjige. I sam sam nedavno došao do spoznaje da su knjige kao ljudi, one imaju svoj životni put. Moram se ograditi od riječi ‘nagrada svih nagrada’ jer pored Josipa Mlakića, Ivice Prtenjače i Marine Vujčić to ne bih podnio. Puno odličnih romana, i iznenadila me i razveselila ova nagrada. Za mene nema ništa domoljubnijeg od odvajanja ove nagrade za književnost, i ulaganja u hrvatsku književnost i hrvatske pisce”, ispričao je Lujanović.
Gošća Vriska i jučerašnjeg otvaranja trebala je biti palestinsko-američka spisateljica Etaf Rum, čiji je roman Žena nije muškarac upravo objavljen na hrvatskom jeziku u izdanju Petrinih knjiga, u prijevodu Lidije Toman. Međutim, zbog zdravstvenih razloga autorica je morala u zadnji čas otkazati putovanje, pa se publici obratila putem Zooma, u kratkom razgovoru o svojem pisanju i romanu te temama poput empancipacije i oslobođenja unutar konzervativnih zajednica. Zbog svoje obitelji te iskustva oca i djeda u palestinskim izbjegličkim kampovima, Rum osjeća dužnost da o tome progovara, te ju je ta naslijeđena trauma oblikovala kao osobu i književnicu. Njeni romani istražuju što znači biti iz Palestine i što znači biti žena u Palestini, te kako se nositi s dvostrukom opresijom od strane zapada i izraelskog režima te standarda koji od žene očekuju da postoji na određeni način.
Sinoćnje otvaranje zaokružio je nastup Zoran Majstorović trija, koji je publici ponudio glazbeno opuštanje kroz prigodni repertoar u kojem su se ispreplitali elementi jazza i etno glazbe. Dok ih je dio publike pažljivo pratio, dio ih je osluškivao uz razgovore koji su samo uvod u tjedan prepun književnih susreta i druženja još jednog zanimljivog Vriska.
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović Tušek
