Pedeset godina od osnutka Applea u riječkom je Muzeju starih računala Peek&Poke obilježeno na najbolji mogući način – ne hladnim nizom podataka i godina, nego živom, toplom i gotovo intimnom pričom o tvrtki koja je iz garaže stigla do toga da promijeni svakodnevicu milijuna ljudi.
Događanje je okupilo zaljubljenike u tehnologiju, poklonike Appleovih proizvoda, ali i one kojima su Steve Jobs, Steve Wozniak i ekipa odavno više od imena iz informatičke povijesti. U publici je bilo i znatiželjnika koji možda ne znaju sve tehničke detalje, ali vrlo dobro osjećaju da je priča o Appleu zapravo priča o vremenu u kojem živimo.
A upravo je to bila najveća vrijednost ovog predavanja – nije se govorilo samo o uređajima, nego o idejama koje su ih stvorile.
Svi koji zalaze u Peek&Poke znaju da se čovjek tamo mora osjećati ugodno, sve i da nikad u životu nije upalio kompjuter. Peek&Poke je najdomaćinskiji od svih riječkih muzeja, zato nikoga nije iznenadilo da su već pri samom ulasku u muzej Svetozar Nilović Tozo i Melita Nilović goste dočekali toplom štrudlom od jabuka i svježim jabukama. Cijelim doduše. Ali apsolutno prigodno.

Dok je Tozo dočekivao gostem Davor Pasarić, također jedan od osnivača Peek&Pokea, pokazao se kao izniman poznavatelj teme. Ne samo da je iznio golemo znanje, nego je ostavio dojam čovjeka koji je bez problema mogao održati još barem dva jednako zanimljiva predavanja. Govorio je sigurno, strastveno i s mjerom, tako da ni oni manje upućeni nisu ostali izgubljeni, a oni koji o Appleu znaju mnogo mogli su opet nešto novo čuti ili barem poznato sagledati iz drukčijeg kuta.
Putovanje kroz Appleovu povijest započelo je u prizemlju muzeja, ondje gdje su posjetitelji vraćeni na same početke – na vrijeme kada je sve još bilo ideja, rizik i vjera da računalo ne mora biti samo alat za uski krug stručnjaka, nego predmet koji mora jednom dospjeti u domove svih nas običnih smrtnika. Kroz priču o prvim dvama Appleovim računalima, a zatim i kroz razvoj koji je vodio do NeXT Cubea, Pasarić je podsjetio koliko je ta priča bila daleko od ravne linije uspjeha. U njoj je bilo velikih iskoraka, promašaja, sukoba, odlazaka i povrataka. Bilo je trenutaka kada se činilo da Apple ide prema rubu, ali i trenutaka u kojima se pokazivalo da je upravo tada bio godinama ispred konkurencije.

Posebno je zanimljiv bio dio koji se odnosio na odlazak Stevea Jobsa iz Applea i njegov povratak kroz NeXT, priču koja danas djeluje gotovo filmski. U toj se epizodi možda najbolje vidi koliko tehnološka povijest nije samo priča o strojevima, nego i o karakterima, taštini, intuiciji i upornosti. Apple je tijekom desetljeća znao pogriješiti, znao je promašiti tržište i precijeniti vlastite ideje, ali je istodobno iznova pokazivao nevjerojatnu sposobnost da vidi ono što drugi još ne vide.
Na katu se predavanje nastavilo kroz sve ono po čemu je Apple kasnije postao globalni fenomen. Ondje se priča više nije zadržavala samo na pionirskim koracima, nego se širila prema proizvodima i rješenjima koji su obilježili čitave generacije korisnika i zauvijek promijenili poimanje osobne tehnologije. Nije to bio tek pregled uspješnica, nego svojevrsno podsjećanje da dizajn, jednostavnost i osjećaj za korisnika nisu bili usputni detalji, nego srž Appleove filozofije.
Završnica u sobi znakovito nazvanoj „One more thing“ bila je simbolično zaokruživanje večeri. To je, naravno, slavna Jobsova poštapalica kojom bi na kraju prezentacija najavio ono najvažnije, ono što tek dolazi i što će ostaviti najveći trag. U kontekstu ovog predavanja taj je prostor djelovao gotovo kao mala posveta svijetu u kojem tehnologija nije samo funkcija, nego i obećanje budućnosti.
Upravo zato večer u Peek&Pokeu nije bila samo nostalgija. Bila je podsjetnik koliko je Apple snažno utjecao na sve što danas podrazumijevamo kad govorimo o računalima, digitalnoj komunikaciji i osobnoj tehnologiji. Teško je uopće izmjeriti koliko onoga što danas uzimamo zdravo za gotovo svijet duguje onoj početnoj „ludosti“ i kreativnosti Stevea Jobsa, Stevea Wozniaka i ljudi okupljenih oko njih. Bez te smjelosti pitanje je koliko bi vremena trebalo da računala postanu dio svakodnevnog života gotovo svakog doma, i bi li internet i digitalni svijet kakav poznajemo danas uopće izgledali isto.
Poseban pečat cijelom događanju dao je i sam muzej, odnosno njegova impresivna Appleova kolekcija. Peek&Poke doista čuva nevjerojatan niz Appleovih i Macintosh uređaja, a ono što toj zbirci daje dodatnu vrijednost jest činjenica da je velik dio izložaka i dalje funkcionalan. Većina tih primjeraka dio je muzejske zbirke, dok su neki izloženi zahvaljujući posudbama, no upravo među njima nalaze se uređaji iznimne vrijednosti za svijet tehnologije. Među njima je i Apple Lisa, rijedak i dragocjen primjerak kojeg je danas u svijetu ostalo vrlo malo, pa njegova prisutnost muzejskom postavu daje dodatnu težinu.

Uz jabuke i štrudle, uz stručno vodstvo i među vitrinama punim uređaja koji su obilježili desetljeća, ekipa iz Peek&Pokea je još jednom pokazala da oni nisu samo kreatori muzeja starih računala, oni su kreatori mjesta na kojem se tehnologija promatra drugim očima, gdje se uz tehnologiju priča priča o ljudima, o vremenu, o prošlosti, možda i o budućnosti.
A Appleova priča, koliko god danas djelovala golema i gotovo mitska, upravo je to – priča o ljudima koji su se usudili vjerovati da svijet može izgledati drukčije. A u kakav svijet danas možemo vjerovati?
Sve fotografije snimio Kristian Sirotich
#50 godina Applea #Davor Pasarić #Peek&Poke #Steve Jobs #Svetozar Nilović Tozo

