U izdanju Riječkog lista od 26. lipnja 1952. godine objavljen je članak pod naslovom „Neka se konačno ukine tramvaj”, koji je odražavao tadašnje rasprave o budućnosti riječkog javnog prijevoza. Nakon više od pola stoljeća prometovanja gradskim ulicama, električni tramvaj nalazio se pred gašenjem, dok su gradske vlasti razvoj prometa usmjeravale prema trolejbuskom sustavu.
Riječki električni tramvaj uveden je 1899. godine i desetljećima je bio temelj javnog gradskog prijevoza. Međutim, nakon Drugoga svjetskog rata sve su izraženiji postajali problemi zastarjele infrastrukture i voznog parka te visoki troškovi održavanja. Istodobno se trolejbus smatrao suvremenijim i gospodarski povoljnijim prijevoznim sredstvom, sposobnim odgovoriti na potrebe grada koji se ubrzano razvijao.
Prvi riječki trolejbus krenuo je u probnu vožnju 24. listopada 1951., a redoviti promet uspostavljen je 27. listopada iste godine. Tijekom sljedećih mjeseci trolejbuska mreža postupno se širila, preuzimajući dio putnika koje je dotad prevozio tramvaj. Time je započeo prijelaz na novi sustav javnog prijevoza, koji će u konačnici dovesti do ukidanja tramvajskog prometa.
Nakon 54 godine neprekidne službe, riječki električni tramvaj posljednji je put prometovao u lipnju 1952. godine, čime je završeno jedno od najznačajnijih poglavlja u povijesti gradskog prometa. Njegovo mjesto u potpunosti su preuzeli trolejbusi, koji su u Rijeci ostali u prometu do 1969. godine, kada su ih zamijenili autobusi.
Programski sadržaj je sufinanciran od Grada Rijeke
#Riječki tramvaj #Rijeka
