Na samom kraju ovogodišnjeg RIKON-a stiglo je i jedno lijepo riječko književno priznanje. Franka Blažić, riječka spisateljica i novinarka Artkvarta, dobitnica je nagrade Artefakt u dječjoj kategoriji za roman „Kora i začarani izvor“, fantastičnu priču duboko uronjenu u prostor, mitologiju i atmosferu Gorskog kotara.
Artefakt, godišnju nagradu za najbolja objavljena djela hrvatske spekulativne fikcije, Udruga 3. zmaj dodjeljuje od 2010. godine, a ovogodišnji laureati predstavljeni su posljednjeg dana RIKON-a u Exportdrvu.
Uz Franku Blažić, nagrađeni su Nikola Ardalić u kratkoj kategoriji za priču „Dlaka“, Nikola Serdarević u srednjoj kategoriji za „Slatke snove“ te Jelena Živić u dugoj kategoriji za roman „Haglovi“.
Dodjelu je vodio Zoran Krušvar, koji se prisjetio i početaka Artefakta, vremena u kojem ni u samoj Udruzi 3. zmaj nisu bili sasvim sigurni treba li im još jedna žanrovska književna nagrada. Šesnaest godina poslije dvojbi više nema – Artefakt je opstao, razvijao se i postao prepoznatljivo priznanje autorima koji djeluju na području spekulativne fikcije.
Franka Blažić nagrađena je za svoj prvi roman namijenjen djeci, „Koru i začarani izvor“, priču smještenu u Gorski kotar, prostor koji joj je, kako je kazala tijekom razgovora nakon dodjele, odavno blizak i koji joj se činio gotovo prirodno stvorenim za fantastiku.
Franka Blažić zahvalila je na nagradi, istaknuvši kako joj je posebno drago što književnost na konvencijama poput RIKON-a dobiva svoje mjesto i pažnju.
– U svom tom šušuru programa književnost se ponekad može malo izgubiti, kazala je Franka Blažić nakon preuzimanja Artefakta.
Ideja za knjigu nastala je spajanjem dvije želje – da jednom napiše priču smještenu upravo u Gorski kotar i da se okuša u pisanju za mlađu publiku. Posebno je zanimljiv bio način na koji je gradila mitološku podlogu romana. Prije nego što je posegnula za pisanom građom, razgovarala je sa starijim ljudima u Tršću, Čabru i drugim goranskim mjestima, pitajući ih kakve su im priče pričali dok su bili djeca.
Pokazalo se da se velik dio tih lokalnih predaja dodiruje sa slavenskom i slovenskom mitologijom, ali Franku je prije svega zanimalo ono što je vezano baš uz Gorski kotar – lokalne priče, toponimi, predaje i likovi poput Petra Klepca. Stvarni prostor tako je postao pozornica fantastičnog svijeta u kojem se poznato i izmišljeno prirodno isprepliću.
Pisanje za djecu donijelo joj je i drukčiji autorski proces. Za razliku od nekih prijašnjih tekstova, roman je gradila mnogo strukturiranije, s unaprijed razrađenim poglavljima, a posebno iskustvo došlo je nakon objavljivanja knjige – u susretima s mladim čitateljima.
– Često slušamo kako su mlađe generacije samo na mobitelima i TikToku. Način na koji primaju priče možda jest drukčiji, ali potreba za pričama apsolutno nije nestala, rekla je Franka Blažić.
Svoje mjesto među ovogodišnjim laureatima pronašla su i tri vrlo različita autorska pristupa fantastici. Nikola Ardalić za „Dlaku“ je posegnuo za istarskim imaginarijem i likom krsnika, oslanjajući se pritom na folklornu i etnološku građu. Priča prati posljednjeg krsnika pozvanog u obitelj koja, iako prema takvim stvarima pristupa skeptično, u očaju ipak traži njegovu pomoć.
Nikola Serdarević „Slatke snove“ razvio je iz svijeta jedne Dungeons & Dragons kampanje. Priča, koja u središte stavlja djevojčicu i biće povezano sa snovima i noćnim morama, nastala je iz pozadinske priče jednog lika, a zatim prerasla u samostalno književno djelo.
Jelena Živić roman „Haglovi“ smjestila je uz Dunav, u stvarni lokalitet nedaleko od Vukovara. Priroda, močvarni krajolik i osobno poznat prostor poslužili su joj kao okvir priče u kojoj se vanjski krajolik prepliće s traumama i unutarnjim svijetom protagonista.
Nakon dodjele uslijedio je panel s dobitnicima, tijekom kojega se razgovaralo o mitologiji, književnim uzorima, trendovima u fantastici, odnosu prema pisanju za djecu i odrasle te o tome koliko osobni prostor, iskustvo i čitateljska povijest određuju ono što će autor napisati.
Dodjelom Artefakta i razgovorom s laureatima završen je i ovogodišnji RIKON, koji je od 18. do 20. rujna još jednom ispunio Exportdrvo fantastikom, gamingom, cosplayem, književnošću, K-popom, filmskim i televizijskim svjetovima te publikom najrazličitijih generacija.
I nakon tri izrazito sadržajna dana ostao je isti dojam: RIKON više nije manifestacija koju je lako svesti na jednu publiku, jedan žanr ili jedan oblik zabave. Upravo u toj širini, sposobnosti da pod istim krovom spoji knjige, igre, film, glazbu, kostime, tehnologiju i ljude koji oko svega toga stvaraju svoje zajednice, leži njegova posebnost. Ovogodišnje izdanje još je jednom pokazalo koliko Rijeka u RIKON-u ima vrijednu i iznimnu manifestaciju.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
