Predstavljanje romana „Kugino kolo“ Ane Cerovac, završnog dijela trilogije Između orla i lava, okupilo je u ponedjeljak u Gradskoj knjižnici Rijeka one koji su u proteklih nekoliko godina s autoricom putovali kroz mračni, magloviti i čudesni svijet Istre i Kvarnera s početka 17. stoljeća. Uz autoricu, knjigu je predstavila Željka Jeličanin, diplomirana kroatistica i lektorica, a razgovor je vodila s toplinom i razumijevanjem za ono što je uistinu – jedinstven književni pothvat.
Trilogija koja je započela romanom „Krsnik“, nagrađenim kao najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman 2019. te nagradom Artefakt za najbolji fantastični roman, nastavila se s „Krasnom zemljom“, a ovog je ljeta konačno zaokružena knjigom „Kugino kolo“. Serijal se odvija u vrijeme mletačko-austrijskog rata i vodi čitatelja kroz Istru, Kvarner, Senj, Krk – krajolik istodobno stvaran i mitski, prožet legendama, poviješću i nadnaravnim silama.
– Rekla bih da je riječ o baštinskom fantasyju – knjigama koje spajaju povijesne činjenice i nematerijalnu baštinu, legende i vjerovanja našeg prostora, rekla je Ana Cerovac, koja je po obrazovanju komparatistica ruskog jezika i književnosti, a po pozivu turistička vodičkinja i pripovjedačica, poznata po svojim storytelling turama Istre i Kvarnera.
Središnji lik trilogije, Krsto od Kastva, poznat i kao Krsnik, borac s nadnaravnim moćima, putuje zbog ljubavi, ali i u potrazi za smislom. Njegova supruga, Marija Lazarina, štriga je oteta u mletačkom napadu na Lovran, koja se uspinje ljestvicom moći u svijetu kojim vlada kuga – bolest, strah i zlo u mnogim oblicima.
– Krsnici su u narodnim vjerovanjima zastupnici dobra, štrige i druga bića su na strani zla. No granice su zamućene – baš kao i u stvarnom životu. Krsto i Marija nose i svjetlo i tamu, kao i svako ljudsko biće.
Cerovac je govorila i o istraživačkom radu koji je prethodio pisanju:
– Dobila sam ručno uvezan rokovnik, u koji sam upisivala bilješke – deblji je bio od samog romana. Istraživala sam literaturu, od Miroslava Bertoše do Šenoe i Nazora, putovala Istrom, obilazila sela, promatrala pejzaže, pokušavala osjetiti dah tog vremena. Bertoša je bio stručan povjesničar, ali pitak i zanimljiv narator. Uz njega možete osjetiti živost toga doba, priče su se same od sebe pojavljivale dak sam čitala njegovu knjigu. Zahvaljujući njemu mi znamo što se jelo, što se oblačilo, čime se ratovalo, kakve su bile cijene, tko su bili neprijatelji, imamo presjek čitavog povijesnog perioda. Dugo su trajala istraživanja, najveći zalet bio je u prva dva-tri mjeseca, kada sam intenzivno čitala literaturu i slagala elemente priče, onda sam putovala Istrom, ne znam niti sama koliko sam plaća ostavila na tunelu, naglasila je autorica uz dodatak da je velik trud uložila da manja mjesta, koja su zadržala srednjovjekovnu srž, ostanu autentična.
Na predstavljanju se govorilo i o simbolici uskoka, o granici između povijesti i mita, borbi dobra i zla, o načinu na koji autorica ispisuje realistične likove u fantastičnim okolnostima.
– Borba između dobra i zla nikad ne prestaje, katkad dobro toliko daleko ide u dubinu zla da više ne znamo gdje završava dobro i gdje počinje zlo. Što se uskoka tiče, oni su dosta heroizirani u historiografiji, ali su samo jedan fenomen. Ne može im se poreći da su bili neustrašivi ratnici, dotjerani do junaštva iz pukog očaja. Priče o njima su nevjerojatne, ali istinite, istaknula je Cerovac.
Tijekom pet godina pisanja, Ana Cerovac je – uz posao, ture i život u Opatiji – stvorila svijet koji se čita kao povijest našeg kraja isprepletena sa snom i tamom. Njezini romani pokazuju koliko su istarski i kvarnerski mitovi bogati i živi, te koliko toga još skriva zavičaj kad ga se pogleda očima mašte.
Iz tog svijeta proizašle su i njezine poznate „ghost ture“ – storytelling šetnje kroz Veprinac, Lovran i Kastav, u kojima oživljava bića iz narodnih predaja.
Na pitanje ima li novih književnih planova, autorica je sa smiješkom priznala:
– Nemam. Ovo mi se sve malo zamjerilo – osobito kad je krenulo izdavanje. Ali voljela bih gledati nešto u čemu će Istra glumiti Istru, Primorje glumiti Primorje, da ne budemo samo kulisa nečijeg ‘Game of Thronesa.
Fotografije snimio Kristian Sirotich
#Ana Cerovac #Gradska knjižnica Rijeka #Krasna zemlja #Krsnik #Kugino kolo #Željka Jeličanin
