Bojan Simonič upravo kraju privodi drugi mandat na čelu Općine Lovran, jedan od osnivača Akcije mladih može biti zadovoljan onim što je u Lovranu u posljednjih osam godina napravljeno.
– Mislim da smo puno toga napravili na doživljaju pripadnosti zajednici, na osjećaju jedinstva s ljudima. U ovom trenutku politika je definitivno pala u drugi plan, mislim da je Lovran u tom segmentu jako puno napredovao i jako puno napravio, započet će Bojan Simonič.
Iako svoj razvoj prije svega može zahvaliti turizmu i s turizmom povezanim djelatnostima, turizam ipak nije ono na čemu se isključivo gradi lovranska priča, u Lovranu se turizam doživljava na jedan drugačiji način nego, primjerice, u Opatiji.
– Kada je razvoj u pitanju, Lovran i Opatija imaju potpuno različite priče. Opatija je bila relativno nenastanjeno područje koje se nakon proboja željezničke pruge počelo razvijati u neki masovniji turizam ili u ono što bi se danas nazvalo resort. S druge strane, Lovran je od Antike bio nastanjen, imao je svoje stanovništvo, ljude koji su ovdje radili, stvarali i bili dio povijesti ovog kraja. U trenutku kada se Opatija počela razvijati, Lovran se počeo pretvarati u rezidencijalnu zonu, što je jedna potpuno druga vrsta turizma. Ono što je za Lovran karakteristično jest to da je turizam uvijek živio s Lovranom i njegovim ljudima. U novije vrijeme prisutni su novi trendovi u turizmu, ne možemo mi konkurirati nekim drugim tržištima, ali naše su prednosti to što smo relativno sigurni i što smo destinacija koja živi. S druge strane, koliko to bile prednosti, to su ujedno i nedostaci jer imamo veliki pritisak na vrijednost naših nekretnina, a to mladima otežava ostanak u Lovranu, s prosječnim hrvatskim prihodima ljudi si više u Lovranu ne mogu priuštiti kvadrat stana. To je trend koji je postao zamjetan onoga trenutka kada je Hrvatska ušla u EU. Samim time prisutna je i promjena strukture našeg stanovništva, velik broj nekretnina je u stranom vlasništvu, a to su novi ljudi koji ovdje dolaze i koji Lovran biraju za svoj drugi dom, neki čak i za prvi dom. No, mi definitivno ne možemo biti taoci tuđih potreba, ne možemo na račun komunalne naknade i poreznih prihoda koje ostvarujemo od domicilnog stanovništva, financirati nečiji očekivani životni standard.
Bili ste aktivni na izgradnji POS-ovih stanova, može li se s njihovom izgradnjom mladima olakšati ostanak u Lovranu?
– U izgradnju POS-ovih stanova smo krenuli još prije ulaska Hrvatske u EU, tada smo počeli slagati liste i nadali smo se da ćemo taj trend depopulacije uspjeti zaustaviti. S otvaranjem granica, razlikama u prihodima u Hrvatskoj i izvan nje i enormnim porastom cijena nekretnina u Lovranu, to je bila nemoguća misija. U prvoj turi izgradili smo 16 stanova, u drugoj 30, izgradili smo ukupno 46 stanova, što nekome izgleda zanemarivo, ali za općinu veličine Lovrana to nikako nije zanemariva brojka. No, dešava nam se situacija da u ovom trenutku prema pokazateljima imamo više od 50 tisuća kvadrata stambenog prostora koji je prazan, koje netko drži kao štednju, kao luksuz. Porez na nekretnine, koji je u konačnici zamišljen s dobrim namjerama, u ovom našem slučaju još uvijek nije pokazao učinak.
Lovran je općina kojoj su mnogobrojni događaji dali dodanu vrijednost. Prije svega, Lovran ima vrhunsku gastro ponudu, mnoge puno slavnije turističke destinacije mogu zavidjeti na takvoj restoranskoj sceni, a tu je i nekoliko iznimno posjećenih događaja. Od Marunade, preko Svjetlarne i Karnevala, pa u novije vrijeme do festivala prirodnih vina Alter Ego… Lovran se ima čime pohvaliti.
– Kada sam prvi put postao načelnik smatrao sam da taj sezonalni karakter turizma nije nešto što nam koristi, pogotovo u tim povremenim udarima kada u nekim trenucima imamo povećanje broja stanovnika za dva do tri puta. Smatrao sam da to nije najviše što od turizma možemo iskoristiti, razmišljali smo u smjeru da je bolje razvući sezonu na čitavu godinu, pa smo krenuli popunjavati termine s raznim manifestacijama. Marunada se nekad održavala nakon svojevrsne turističke praznine, sada te praznine više nema. Nakon EPK i sudjelovanja Lovrana u jednom programskom pravcu zadržali smo našu Svjetlarnu i on je ušao u sve kalendare, Karneval privlači sve veći i veći broj turista. To je nešto čemu bismo mi morali težiti, smanjenom opterećenju turizma u vršnim mjesecima, a da smo s druge strane bazirani na to da se onaj tko se bavi turizmom, njime može baviti tijekom čitave godine. Za račun toga imamo i velik broj ugostiteljskih objekata koji rade tijekom čitave godine, a imamo i desetak vrhunskih restorana. I to je definitivno nešto čime čovjek zaista može biti zadovoljan. Zanimljivo, Marunada je nastala da bi se turistima pokazalo kako se nekad živjelo, marun je bio namirnica koja je omogućavala prezimljavanje i preživljavanje tijekom oskudnih mjeseci. Nakon što su ljudi počeli ostvarivati prihode na druge načine, marun je izgubio taj značaj. Zahvaljujući Marunadi šume maruna su se djelomično očuvale, već samim time marun ponovo ima značaj kojega je nekada imao, a i lijep je podsjetnik na to kako su ljudi nekada živjeli.
Uz gastro je nezaobilazan i eno. Lovran se prošle godine upisao na kartu onih gradova koji imaju svoj vinski festival, Alter Ego je ipak poseban jer je riječ o festivalu prirodnih vina koji je okupio najbolje što ova regija u ovom trenutku može ponuditi?
– Vjerujem da će Alter Ego ići dalje, to je bila jedna vrlo zanimljiva priča koja se nenadano pojavila u našem kalendaru, ali je bila iznimno dobro prihvaćena. S tendencijom sve većeg ugleda proizvođača vina, pogotovo sve većeg ugleda proizvođača prirodnih vina, to je nešto čemu moramo i dalje težiti.
Dva mandata iza vas, a to znači da ste svoj posao radili vrlo uspješno. Krećete u utrku za treći mandat, na čemu će biti naglasak u vašem programu, odnosno radu u budućnosti?
– Kada prvi put ulaziš u ovu utrku čovjek se nekako najteže odluči, moraš biti najhrabriji jer ne znaš što te čeka, za ulazak u drugi mandat čovjek već ima neko znanje, onaj tko ide u treći mandat točno zna što može napraviti unutar mandata i za što se kandidira. Definitivno mislim da sada mogu dati najviše u ovom trenutku, vjerujem da ćemo u narednom mandatu napraviti puno dobrih stvari, prvenstveno za naše ljude. Naglasak će prije svega biti na održivosti. Od pretjerane izgradnje koja narušava izgled okoliša i umanjuje kvalitetu života, bez obzira radilo se o velikim stambenim ili velikim turističkim kompleksima, nema ništa. Ovaj grad ima dugu tradiciju, definitivno moramo nastaviti siguran rast, bazirati se prije svega na kvaliteti života našeg stanovništva, a nakon toga i na turističkom ugođaju. Turistički rast nikad ne bi smio biti eksponencijalan, trebao bi se širiti na razdoblja predsezone i postsezone, ako to bude tako nećemo imati problema u budućnosti.
Zastupate turizam na uštrb profita, reklo bi se da je taj stav u potpunoj suprotnosti s današnjim vremenima?
– Prvo i osnovno što nam je bitno je kvaliteta života naših ljudi. Sve drugo je sporedno. Koliko taj turizam koji egzistira ovdje može ostvarivati neki profit njihovim vlasnicima, a istovremeno ne utjecati na smanjenje kvalitete života, a moguće je i povećava, to je pozitivan pristup turizmu. Ako se dešava ono što su trenutačno tendencije, a to je da se turizam temelji isključivo na jeftinoj radnoj snazi, uglavnom je riječ o ljudima s potpuno drugog kraja svijeta, pri čemu je kvaliteta usluge onakva kakva jest, onda je moguće da takav turizam njihovim vlasnicima omogućava najveći profit, pitanje koje se samo po sebi postavlja je: Što mi imamo od toga? I to bi si pitanje svatko mogao postaviti u svakom trenutku. Ako izostane pravi odgovor na to pitanje, mislim da to nije onda stvar na što bismo trebali trošiti naše vrijeme i energiju.
Prošloga ljeta imali ste slučaj sa zatvorenim vratima na plaži, što je izazvalo dosta veliku pozornost javnosti.
– Priča je dobila veći značaj nego što ga stvarno ima, riječ je o čestici koja je neupisano pomorsko dobro u vlasništvu RH, nije bilo u nadležnosti komunalnog redara. No, stupanjem na snagu novog Zakona o pomorskom dobru Općina Lovran je u prvom raspoloživom terminu poslala komunalnog redara na edukaciju kako bi uopće mogao uredovati na pomorskom dobru, taj slučaj sa zaključanim portunom, koji ranije nije bio zaključan, je uslijedio nedugo nakon njegovog povratka s edukacije. Od prve prijave kršenja propisa do izdavanja naloga da se portun ukloni prošlo je možda dvadesetak minuta. Tako će se riješiti svaka sljedeća situacija i to nikad nije bio problem. Problem je bio potpuno nejasno definirane nadležnosti. Ovaj Zakon o pomorskom dobru, koliko god da je javno kritiziran, pokazao se kao dosta dobro rješenje jer je spustio razinu odlučivanja na razinu jedinca lokalne samouprave gdje mi u planu upravljanja pomorskim dobrom možemo davati i višegodišnje dozvole, postoje sada mehanizmi kako djelovati prema prekršiteljima, zaključit će Bojan Simonič.
Naslovnu fotografiju snimila Marta Ožanić
#Alter ego #Bojan Simonič #Općina Lovran #turizam
