Gradsko vijeće Grada Rijeke nije na svojoj deveoju sjednici usvojilo prijedlog zaključka o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti dijelova Zakona o prostornom uređenju s Ustavom Republike Hrvatske. Za prijedlog je glasovalo 10 vijećnika, 17 ih je bilo protiv, dok su 2 bila suzdržana. Rasprava je pokazala da se prijepor nije vodio samo oko sadržaja zakona, nego i oko političkih motiva predlagatelja.
Prijedlog je predstavio Nebojša Zelić, istaknuvši da je Rijeka posebno osjetljiv grad kada je riječ o prostornom planiranju koje se odvija izvan njezinih nadležnosti. U obrazloženju prijedloga pozvao se na upozorenja stručnih organizacija, među njima Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, koje smatraju da aktualni zakonski okvir slabi nadležnosti lokalne i regionalne samouprave, otvara prostor gradnji protivno prostornim planovima, vodi ukidanju prostornih planova u roku od sedam godina te stvara pravni vakuum i profesionalni kaos.
Zelić je upozorio da zakon, prema ocjeni dijela struke, ne ubrzava sustav prostornog uređenja, nego dugoročno ugrožava prostor kao najvrjedniji resurs. Ocijenio je da bi Rijeka upravo zbog svoje osjetljivosti na pitanja planiranja i upravljanja prostorom trebala zauzeti jasan stav i podržati propitivanje ustavnosti spornih odredbi. U raspravi je poručio da je riječ o pitanju obrane prava grada da upravlja vlastitim prostorom, a ne o pukoj proceduralnoj gesti.
Sličan ton imala je i Ana Trošelj, koja je naglasila da se odgovornost prema prostoru ne iscrpljuje u deklaracijama, nego u konkretnim potezima na razini gradova. Kazala je da postoje ozbiljne dvojbe oko toga ograničavaju li pojedine zakonske odredbe ustavne ovlasti jedinica lokalne samouprave te da predstavničko tijelo ne bi smjelo ignorirati takve dvojbe, nego poduzeti korak kako bi se one preispitale pred Ustavnim sudom.
No, protivnici prijedloga tvrdili su da se ne radi o stvarnoj zaštiti riječkog prostora, nego o političkom potezu bez stvarnog učinka. Marin Račić rekao je da zakon nije dobar i da je daleko od savršenog, podsjetivši i na tisuće primjedbi pristiglih u javnoj raspravi, ali je istodobno ocijenio da usvajanje ovakvog zaključka ne bi promijenilo ništa jer konačnu odluku ionako donosi Ustavni sud. Po njegovu mišljenju, inicijativa nije vođena interesom zaštite prostora, nego medijskom pažnjom i političkom agendom.
Josip Ostrogović prijedlog je opisao kao kopiju zagrebačkog modela i ustvrdio da se Gradskom vijeću podmeće gotov politički materijal, umjesto da se rasprava vodi na temelju stručne analize i lokalnih specifičnosti, gradonačelnica Iva Rinčić bila je još izravnija, nazvavši prijedlog političkom gestom i egzibicionizmom koji nije u interesu grada i građana. Poručila je da gradska vlast konkretne korake u zaštiti prostora vidi u uspostavi Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke i u jačanju planskog upravljanja gradskim prostorom, a ne u, kako je rekla, upućivanju već napisanog i već podnesenog zahtjeva. Ustvrdila je da se Gradsko vijeće ne bi smjelo koristiti za političke istupe te pozvala oporbu da podrži institucionalne promjene koje bi, po njezinu mišljenju, mogle donijeti stvarne rezultate.
Tijekom rasprave više je puta otvoreno pitanje je li u središtu doista zaštita prostora ili političko nadmetanje između vlasti i oporbe. Dok su predlagatelji tvrdili da se Rijeka ne bi smjela ponašati kao da je se problem ne tiče i prepustiti drugima borbu za lokalne ovlasti, protivnici su uzvraćali da je riječ o nesvrsishodnom trošenju vremena i resursa na inicijativu koja nema neposredan učinak.
Na kraju, većina nije podržala prijedlog. Ishod glasovanja pokazao je da argumenti o potrebi zauzimanja političkog i institucionalnog stava prema spornim zakonskim odredbama nisu bili dovoljni da nadvladaju tvrdnje da je riječ o politički motiviranom aktu bez stvarne operativne vrijednosti. Zašto bismo izglasali nešto o čemu će Ustavni sud ionako raspravljati?
No, vrijeme će pokazati je li ova inicijativa mogla proizvesti konkretan učinak, no ishod glasovanja pokazao je da u riječkom Vijeću nije bilo političke volje da se i grad formalno svrsta među one koji traže preispitivanje spornih zakonskih odredbi. Manje više svi su protiv Zakona i manje više svi su protiv da u traženju ocjene ustavnosti stanu uz Možemo. Svi smo protiv, ali….
A prostor kojega svi zajedno dijelimo sigurno je puno važniji od dnevno-političkih prepucavanja.
Inače, vijećnici su jednoglasno prihvatili da se turističko informativni centar „Povežimo se baštinom“ da na upravljanje Turističkoj zajednici Grada Rijeke.
#Ana Trošelj #Grad Rijeka #Iva Rinčić #Josip Ostrogović #Nebojša Zelić #urbanizam
