Na redovitoj konferenciji za novinare riječka gradonačelnica Iva Rinčić, zajedno sa svojim suradnicima Vedranom Vivodom i Aleksandrom Sašom Milakovićem, otvorila je nekoliko važnih gradskih tema, a u središtu pozornosti bila je izgradnja nove škole Fran Franković na Drenovi, ali i izmještanje granice pomorskog dobra na Kantridi.
Kada je Kantrida u pitanju Iva Rinčić je odbacila optužbe da se izmjenama granica pomorskog dobra pogoduje privatnom investitoru, ustvrdivši da Grad vodi transparentan postupak s ciljem obnove stadiona i očuvanja što većeg dijela javnog prostora. Govorilo se i o poticanju talijanskog jezika i kulture, predškolskom odgoju, kioscima, pomorskom dobru na gradskim plažama, radu mjesnih odbora, ali i svemu onome što je do sada napravljeno na izgradnji kvartovskih garaža.
Odgovarajući na prozivke da Grad manipulacijama granica pomorskog dobra na Kantridi ide naruku privatnom investitoru, Rinčić je takve tvrdnje odlučno odbacila.
– U potpunosti odbacujem takve primjedbe. Jasno smo komunicirali transparentan postupak izmještanja granica pomorskog dobra kako bi se stvorili prostorni preduvjeti za drukčije uređenje prostora stadiona na Kantridi. U komunikaciji smo i s ministarstvom, o tome smo razgovarali i s premijerom i predsjednikom Sabora, upravo s ciljem da se država uključi u financiranje obnove tog prostora. Naša je intencija ići u tom smjeru, a sve ostalo su neupućene i zlonamjerne primjedbe, poručila je gradonačelnica.
Naglasila je kako je činjenica da prostor Kantride treba obnovu, pri čemu je cilj zadržati što je moguće više javnog prostora, ali i obnoviti stadion. Ponovila je da, kako tvrdi, nema nikakvih zakulisnih dogovora, nego da je sve što je dosad poduzeto bilo jasno komunicirano.
– Nemamo figa u džepu. Išli smo prema Vladi Republike Hrvatske jer takvu praksu vidimo i u Zagrebu i u Splitu, a smatramo da Kantrida zaslužuje takav status. Očekujemo konkretne poteze od strane Vlade, rekla je Rinčić, dodajući kako je ministru turizma i sporta Tončiju Glavini već upućen dopis za sastanak i dogovor o daljnjim koracima.
Kantridu je pritom smjestila i u širi okvir gradske prostorne politike, podsjetivši da Grad osniva Zavod za prostorno uređenje, jer, kako je rekla, želi drukčije promišljati prostor i odgovornije njime upravljati.
Druga velika tema konferencije bio je projekt nove Osnovne škole Fran Franković na Drenovi. Rinčić je istaknula da se nakon godina razgovora o rekonstrukciji došlo do zaključka da takvo rješenje više nije ni adekvatno ni dugoročno održivo te da je donesena odluka o izgradnji potpuno nove škole.
– U svim dosadašnjim razdobljima govorilo se o rekonstrukciji škole, a sada je donesena odluka da rekonstrukcija nije adekvatna niti dugoročno održiva. Postojeći objekt će se ukloniti i izgradit će se potpuno nova škola. Svi koji poznaju taj objekt znaju u kakvom je stanju. Škola je izgrađena 1985. godine i da je održavana, možda ne bi trebala ići na rušenje i gradnju nove, rekla je gradonačelnica.
Cilj je, dodala je, pripremiti projekt do razine spremnosti za prijavu na trenutno dostupne izvore financiranja, prije svega kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, o čemu je Grad, kako je naglasila, u intenzivnoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom.
Projekt je podijeljen u tri glavne faze – naručivanje projektne dokumentacije, izradu dokumentacije i samu izgradnju. Nova škola trebala bi donijeti značajan iskorak u prostornim i pedagoškim uvjetima.
– Nova škola povećala bi se za 1.800 četvornih metara, bruto površina bila bi gotovo dvostruko veća, a riješit će se i problem nedostatka učionica. U postojećoj zgradi sada nedostaje devet učionica, a u novoj školi to više neće biti slučaj. Dobit će se još jedan kat, riješit će se problem parkirališta za zaposlenike, bit će zadovoljeni normativi blagovaonice, kuhinje, knjižnice i nove dvorane, koja će imati i jednu manju sportsku dvoranu. Ova škola dobit će apsolutno kvalitetne uvjete rada s djecom, naglasila je Iva Rinčić, uz dodatak da je riječ o suvremenom školskom prostoru, integriranom u teren i prilagođenom konfiguraciji prostora, s više objekata i etaža, te dodala da će jedan od najvećih izazova tijekom realizacije biti organizacija nastave i smještaj učenika za vrijeme gradnje.
Na konferenciji je bilo riječi i o popularizaciji talijanskog jezika i kulture u riječkim osnovnim školama. Na poticaj vijećnika Enee Desarda, prvi su put osigurana proračunska sredstva za provedbu aktivnosti koje promiču talijanski jezik i kulturu.
– Na ovaj način Grad pokazuje interes za podupiranje takvih aktivnosti, ali i izražava podršku multikulturalnosti kroz ulaganja u projekte i programe koji promiču uključivost i očuvanje kulturne raznolikosti. U tom kontekstu posebno mjesto ima talijanska manjina. Talijanski jezik i fiumanski dijalekt čine važan dio identiteta našega grada, rekla je gradonačelnica, navodeći da je za tu namjenu u proračunu za 2026. godinu osigurano 35 tisuća eura.
Dotaknula se i predškolskog odgoja, koji je ocijenila iznimno važnim za kvalitetan razvoj djece, a najavila je i niz odluka iz komunalnog i gospodarskog segmenta. Donesen je, među ostalim, zaključak o raspisivanju javnog natječaja za postavu kioska na sedam lokacija u gradu, kao i natječaj za pomorsko dobro na nekoliko gradskih plaža, ukupno na 37 lokacija. Riječ je o sadržajima koji bi građanima i posjetiteljima trebali poboljšati boravak na plažama, kroz mogućnost najma plažne opreme, ugostiteljsku ponudu i rekreacijske sadržaje.
Vedran Vivoda predstavio je izvješće o radu mjesnih odbora, istaknuvši da se snaga Rijeke ne mjeri samo velikim projektima, nego i načinom na koji funkcionira svaki njezin kvart.
– Svi mjesni odbori dostavili su izvješća, realizirano je 159 programskih aktivnosti, a ukupno je utrošeno 155 tisuća eura u širokom rasponu aktivnosti – od komunalnog uređenja, ekologije, kulture i sporta do zdravstva te rada s djecom i mladima. Aktivnosti su provedene u suradnji s građanima, vrtićima, školama i institucijama, uz velik doprinos volontera, rekao je Vivoda.
Posebno je izdvojio društveni učinak tih programa: više od 200 kulturnih događaja s više od 20 tisuća posjetitelja, 47 sportskih aktivnosti, 76 programa za djecu i mlade, 3.300 blagdanskih darova za najmlađe te više od stotinu aktivnosti u području zdravstva i socijalne skrbi.
– Vijeća mjesnih odbora pokazala su da su ključan partner u razvoju grada i poboljšanju kvalitete života naših sugrađana – poručio je Vivoda, dodajući da se u budućoj reorganizaciji gradske uprave planira i novi upravni odjel namijenjen upravo mjesnim odborima.
O svemu što se radi po pitanju kvartovskih garaža govorio je Aleksandar Saša Milaković, naglasivši da je ta tema od iznimne važnosti za Grad Rijeku i da se na njoj intenzivno radi, da su neke lokacije već pronađene i da će se o svemu detaljnije moći reći kada se nešto konkretno i dogovori.
#Aleksandar Saša Milaković #Fran Franković #Grad Rijeka #Iva Rinčić #Kantrida #Vedran Vivoda
