Kad more priča, a znanost objašnjava

U organizaciji Centra kulture Kostrena se u petak, 20. ožujka održao razgovorni program pod naslovom Kad more priča, a znanost objašnjava. Moderatorica je bila Ana Sanković, a razgovarali su kostrenski kapetani Branimir Šoić, Tomislav Tijan i Lav Linić, članovi Bratovštine sv. Nikole u Kostreni te meteorolozi Danijela Vlašić i Igor Horvat iz Pomorskog meteorološkog centra Rijeka.

Branimir Šoić evocirao je uspomene na jake bure u Kostreni kada se nije moglo probiti pod željeznički podvožnjak u sv. Barbari nego su na povratku iz škole u Bakru učenici morali proći alternativnim, dužim putem da bi mogli sigurno doći do svojih kuća. Prema njegovim riječima, danas više nema takvih bura, a razlog su objasnili meteorolozi – zbog ukupnih  promjena u klimi. Prema njihovim riječima, bura (bura na refule, obična bura, burin) se može relativno lako predvidjeti iako se radi o situacijskom i fenskom vjetru s napomenom da je bura tipični fenomen našeg Jadrana. Naravno, potvrdili su staru narodnu: Čuvaj se vedrog juga i škure bure. Istaknuti su problemi, malo manji u plovidbi, a veći prilikom manevara ulaska ili izlaska iz luke kada se brod lako zanese pod udarima vjetra.

Što se tuče juga, rečeno je da je nedavno na području Kostrene vladalo dugotrajno jugo, s jakom plimom što je uzrokovalo obalno plavljenje. Pomorci su istaknuli da jugo ne stvara velike probleme u plovidbi, ali da, ipak, valja pratiti vremenske prognoze kako bi se odredio povoljan kurs broda (kod bure bliže našoj obali, a kod juga bliže talijanskoj obali). U prošlosti su zapovjednici brodova ovisili o meteorološkim predviđanjima, dok je danas razvojem tehnike, mnogo jednostavnije i sigurnije ploviti.

Raspravljalo se i o plovidbi pri slaboj vidljivosti: rečeno je da magla (nekada su je pomorci zvali – tiha smrt) i kiša ne predstavljaju veći problem, ali da niti radar ne pomaže prilikom snježnih padalina odnosno pješčanih oblaka. U prošlosti su zapovjednici brodova zaključavali radar, pa su ga upotrebljavali samo kad su oni bili na zapovjedničkom mostu.

U raspravu se uključila i publika koja je postavljala pitanja i iznosila svoja iskustva, a meteorolozi su uglavnom potvrđivali njihova iskustva pri plovidbi u različitim vremenskim uvjetima. Tako je bilo riječi o abnormalnom valu (freak) visine od  12-16 metara, nestanku jakih ljetnih juga, lokalnim neverama i neverinima te superćelijskim oblacima.

Istaknuta i ostale fotoografije: Danilo Prestint