16. ožujka 1948. s dubine od 23 metra uz obalu riječke luke djelatnici Brodospasa podignuli brod Kiebitz. Brod je rastavljen i rekonstruiran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Najprije je postao njezin školski brod, potom i rezidencijalna jahta predsjednika države i vojnog zapovjednika, maršala Josipa Broza Tita. Riječ je o brodu Galeb
Brod je naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB) iz Genove, koja se bavila trgovinom južnim voćem. S ciljem zadovoljenja potreba europskog tržišta, kompanija RAMB je 1936. godine naručila četiri brza motorna dizel broda. Građeni su u talijanskom brodogradilištu Ansaldo u Genovi, s gradnjom koja je započela 1937. godine. Jedan od tih brodova nazvan je RAMB III. Kada je Italija objavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, ovaj brod je mobiliziran za ratne aktivnosti. RAMB III je, osim što je služio kao prateća krstarica, dobio zadatak prijevoza mesa za talijansku vojsku u Libiji.
Dok je obavljao taj zadatak, 30. lipnja 1941. godine, brod se nalazio u libijskoj luci Bengazi kada ga je pogodio torpedo iz britanske podmornice HMS Triumph. Oštećenje nije bilo moguće popraviti na licu mjesta, te brod nije bio sposoban isploviti na uobičajen način. Kapetan Giuseppe Aneti je rasporedio teret tako da bi brod mogao isploviti unatrag, odnosno krmom naprijed, omogućujući mu da nastavi plovidbu. Tako je RAMB III prešao devetsto milja od Libije do Sicilije, gdje je dovlačen tegljačima u brodogradilište San Marco u Trstu.
Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, brod su, tada još uvijek u fazi popravka, preuzeli Nijemci. Prvotno su planirali koristiti ga kao prijevozno sredstvo za trupe, ali kasnije su odlučili preurediti ovaj brzi brod u minopolagača pod imenom Kiebitz. Nakon preuređenja, Kiebitz je mogao nositi 240 mina, opremljen je šinama za izbacivanje mina te dodatnim protuzračnim naoružanjem. Tijekom 1944. godine, Kiebitz je postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. No, 5. studenog 1944. godine, u riječkoj luci, brod je potopljen napadom savezničkog ratnog zrakoplovstva.
Godine 1947. započeto je podizanje Kiebitza s dubine od 22 metra. Tijekom operacije podizanja broda, splitska tvrtka Brodospas je koristila inovativnu tehniku pomoću cilindara i stlačenog zraka. Početkom 1948. godine, brod je izvađen i djelomično rastavljen, te rekonstruiran u pulskom brodogradilištu. Obnovljen i opremljen u modernom i luksuznom stilu, brod je predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici (JRM) kao školski brod “Galeb”.
Galeb je i danas poznat kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Od ožujka 1953. godine, kada je krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, Tito je Galebom putovao 14 puta, posjećujući 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi, pristajući u 29 luka (neke i više puta). Tijekom ovih putovanja, Galeb je prešao 85.000 nautičkih milja (157.420 km), u trajanju od 478 dana. Na Galebu su boravili mnogi državnici i predstavnici prijateljskih zemalja, uključujući engleskog premijera Winstona Churchilla, grčkog kralja Pavla i kraljicu Frederiku, etiopskog cara Hailea Selassiea, marokanskog kralja Hassana II., te predsjednike nesvrstanih zemalja poput Gamala Abdel Nasera, Jawaharlala Nehrua, Ahmada Sukarna, generala Abbouda, Kwamea Nkrumaha, Alberta Tannena, Habiba Bourguibe, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Win, Modibo Keita, Sekoua Tourea, arhiepiskopa Makariosa, ali i predsjednika SSSR-a Nikite Hruščova. Osim državnika, na Galebu su boravili i mnogi svjetski poznati znanstvenici, umjetnici i visoko rangirani vojni dužnosnici. Zadnje Titovo putovanje ovim brodom bilo je 1979. godine.
Početkom Domovinskog rata 1991. godine, brod je prebačen iz Pule u Šibenik, a nakon djelovanja u okolici Dubrovnika povučen je u crnogorsku luku Boku Kotorsku, gdje je ostao vezan do kraja 1990-ih. Tada ga je kupio grčki brodovlasnik s namjerom pretvaranja u luksuznu jahtu za bogatu klijentelu. Galeb je prevezen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac na remont. Zbog financijskih problema i raznih okolnosti, brod je bio neaktivno privezan i čekao rasplet situacije. Tamo se nalazi i danas. U svibnju 2009., Grad Rijeka postao je novi vlasnik broda Galeb. Na javnoj dražbi na riječkom Trgovačkom sudu, Grad Rijeka je iskoristio pravo prvokupa i izlicitirao brod za 150 tisuća dolara. Ako presuda Trgovačkog suda postane pravomoćna, Grad Rijeka planira pretvoriti Galeba u muzej.
Glavni cilj projekta je transformacija Galeba u muzej kao vrijednog zaštićenog pokretnog kulturnog dobra. U tom procesu, Galeb će ostati sačuvan u cjelini, uz zadržavanje osnovnih karakteristika njegovog prostora. Ključni dijelovi broda bit će obnovljeni i restaurirani kako bi se što vjernije rekonstruiralo njihovo izvorno stanje.
Nakon restauracije, rekonstrukcije i konzervacije, 80 posto broda bit će otvoreno za posjetitelje, uključujući prostor s trajnim muzejskim postavom. Bitan aspekt brodskog života bit će obogaćen različitim aktivnostima, tematski i vremenski povezanim s brodom. Galeb će postati centar događanja kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije i druge aktivnosti koje će organizirati prvenstveno kulturne institucije u Rijeci. Na taj način, Galeb će postati kulturna i turistička atrakcija grada, prostor za obrazovne i znanstvene skupove te radionice.
Preostalih 20 posto prostora bit će rezervirano za “nemuzejske” aktivnosti, poput restorana/kafića i hostela, što će dodatno obogatiti posjetiteljsko iskustvo i doprinijeti očuvanju financijske održivosti projekta.
Istaknuta fotografija: Abandoned Croatia
#brod #Galeb #Josip Broz Tito #JRM #Kiebitz
