Grad nije ispitao mišljenje građana o idejnom rješenju za nebodere i stadion na Kantridi, a javnosti nisu poznati niti obuhvat niti detalji projekta poput pomicanja granica pomorskog dobra, tlocrta zgrada i zaštite okoliša, no to nije smetalo Upravnom odjelu za prostorno planiranje PGŽ-a da zaključi kako nije potrebna studija utjecaja na okoliš – zaključci su razgovora Građanske inicijative Kantrida s Gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem, održanog u srijedu, 03. srpnja u uredu Grada Rijeke.
Građanska inicijativa Kantrida okuplja nekoliko tisuća građana zabrinutih zbog neplanskog i, u mnogim stavkama, nedorečenog projekta stadiona na Kantridi koji bi uključivao ne samo novi stadion, već gigantske nebodere, hotel te izmjene razvojne strategije i urbanističkog plana grada Rijeke.
Građani su zabrinuti zbog infrastrukturnih, okolišnih i prometnih pitanja kao i zbog budućnosti rekreativno-sportske zone koja će biti u sjeni usijanih nebodera što sigurno neće imati isto ozračje i vrijednost za građane kao što ima danas. Također, postavlja se pitanje održavanja grandioznog stadiona koji će, kako je naznačeno, pasti na teret građana Rijeke.
Ništa nije poznato osim toga da je Grad čvrsto stao iza nejasnog, nedorečenog, nedefiniranog projekta i to bez dijaloga s javnošću i strukom te suglasnosti lokalne zajednice.
Dobra volja za dijalogom, ali bez plana, ideje i pripreme
Grad je sastankom s Građanskom inicijativom Kantride pokazao da postoji dobra volja za dijalog s građanima, ali isto je tako očito kako zapravo ne daje okvir na koji način konkretno uključiti građane u procese donošenja odluka vezanih uz javni interes što Kantrida svakako jest.
Strategija prostornog razvoja RH jasno kaže kako je potrebno uvesti građane u participativne, sudioničke, procese urbanističkog planiranja, ali Grad Rijeka ničime ne pokazuje kako je te odredbe ozbiljno shvatio ili napravio realne korake prema njezinom ostvarenju.
Umjesto toga, Grad se fokusirao na starije procedure i zakone te po pitanju budućnosti Kantride doslovno pokušava dovesti građane pred gotov čin netom prije usvajanja Urbanističkog plana, što je suprotno Strategiji prostornog planiranja RH, odnosno ideji građanske participacije.
Građani EU imaju pravo sudjelovati u svim fazama urbanog planiranja svojih kvartova i svoga grada kroz demokratsku, participativnu i otvorenu raspravu, već od same ideje i osmišljavanja projekta. Umjesto toga građane se formalno uključilo kad je plan već napisan i faktički pred usvajanjem gdje više nema prostora za dijalog i radikalnije promjene.
Mari li grad za mišljenje građana?
Tijekom rasprave bilo je jasno kako Grad nije napravio ispitivanje javnog mnijenja o idejnom rješenju grandioznog stadiona praćenim s tri golema nebodera, hotelom i drugim sadržajima koji bi zauvijek promijenili ŠRC Kantridu.
Naime, umjesto da je imala rezultate vlastitih istraživanja, Pročelnica ureda za urbanizam, prostorno planiranje i graditeljstvo pozivala se isključivo na medijske napise o temi, što iz Građanske inicijative Kantrida smatraju neprihvatljivim zanemarivanjem građana u pitanjima upravljanja njihovim gradom.
Stručno mišljenje – na temelju ničega?
Ozbiljni propusti i neobične prakse postoje i u drugim elementima ovog projekta. Neobično je kako je Upravni odjel za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a dao svoje stručno mišljenje kako nije potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš, iako detalji projekta poput obuhvata projekta, pomicanja granica pomorskog dobra, nasipavanja mora, tlocrta zgrada, zelenog pojasa, zaštita od utjecaja podzemnih voda i valova ili prometne infrastrukture nisu javno poznati niti objavljeni.
Predstavnici Građanske inicijative Kantrida službeno su zatražili uvid u dokumentaciju kako bi podrobnije vidjeli kojom je metodologijom Upravni odjel došao do svog zaključka kako okolišna studija nije potrebna.
Za razliku od Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a, Konzervatorski odjel smatra kako bi studiju o utjecaju na okoliš ipak trebalo napraviti.
Kako ćemo – lako ćemo!
Iako novi projekt gradnje stadiona na Kantridi uključuje tri gigantska nebodera i hotel koji će imati velik utjecaj na Kantridu rekreativni centar, okoliš, infrastrukturu i svakodnevni život ljudi u kvartu, Grad je lakonski konstatirao kako još nema detalje projekta, a da će se problemi „rješavati u hodu”.
Teško je naći adekvatniji opis ovakvog stava od neozbiljno, dodaju iz Građanske inicijative Kantrida.
Usprkos tome što projekt nema jasne gabarite, a otvorena su mnoga pitanja – od prometa i infrastrukture, okoliša i pitanja održavanja stadiona, jednom kad i ako bude izgrađen, Gradonačelnik ističe kako u potpunosti stoji iza projekta jer se time „sport vraća na Kantridu”.
Ta je teza kontradiktorna, jer osim što se možda sport vraća na Kantridu, tamo dolaze i novi sadržaji koji nisu vezani uz sport.
Naime, postojeću sportsku i rekreacijsku namjenu planira se promijeniti u mješovitu što nikad nije bilo u strategiji Grada za tu lokaciju pa će se povratkom sporta dovesti i širok spektar drugih sadržaja koje Gradonačelnik sada naziva „pratećim sadržajima”.
Mogu li se tri gigantska nebodera i hotel sakriti iza fraze „prateći sadržaji„?
Bizarno je o grandioznim neboderima i hotelu govoriti kao o „pratećim sadržajima” kada se po kriteriju veličine zapravo prije može govorit o tome kako je stadion prateći sadržaj nebodera i hotela.
Iz Građanske inicijative Kantrida dodaju kako je očito da zbog nezadovoljstva velikog dijela javnosti, koja smatra da neboderima i hotelu nije mjesto na Kantridi gradska uprava želi jezičnim vratolomijama skrenuti pozornost građana s nepoželjnih nebodera i pratećih sadržaja mješovite namjene na stadion. Moglo bi se reći da je stadion prateći sadržaj investitorovog plana, a ne obrnuto.
Višak emocija – i manjak dijaloga, planiranja i odgovornosti
Nedorađen, nejasan i proceduralno neispravan projekt ne može biti odobren samo na temelju emotivno nabijene fraze „povratka na Kantridu”.
Cijeli je projekt sada preimenovan iz „Nova Kantrida” u „Povratak na Kantridu”, kako bi se odigrala još jedna karta na račun emocija navijača NK Rijeka.
Javnost ima pravo znati po kojoj točno cijeni bi se „povratak” mogao dogoditi i je li ta cijena građanima prihvatljiva nakon što se transparentno i jasno iznesu sve okolnosti, zahvati, prostorni obuhvati, okolišne studije i konačno uvaži i mišljenje građana i lokalne zajednice.
Lokalna zajednica traži transparentnost, pravodobno informiranje i uključivanje građana u sve faze projekta
Građanska inicijativa Kantrida na sastanku je s Gradonačelnikom jasno prenijela poruku da nisu zadovoljni načinom na koji Grad komunicira s javnošću te traže transparentno i pravodobno informiranje, javno predstavljanje dokumentacije o svakoj fazi projekta, uključivanje lokalne zajednice, struke i svih relevantnih dionika u procese već od najranije faze projekta.
Samo tako stvara se kvalitetan prostor za raspravu i tako pridonosi razvoju najboljih rješenja za naš grad.
Inicijativa je sastavila dokument pod nazivom 100 pitanja o projektu za gradonačelnika, a na sastanku je predana lista s 20 gorućih pitanja. Gradonačelniku je dano 30 dana za dostaviti odgovore, odgovore će Građanska inicijativa objaviti javno objaviti čim ih dobiju, dodaju iz inicijative.
Nekoliko važnih tema iz učinjenog transkripta, jer snimanje nije bilo dopušteno, Građanska inicijativa Kantrida iznijet će detaljnije u naknadnim člancima.
Građanska inicijativa Kantrida nastavit će pratiti razvoj situacije i zagovarati aktivno sudjelovanje građana i lokalne zajednice u svim fazama projekta.
Istaknuti vizual: Aleš Suk
#Građanska inicijativa Kantrida #Marko Filipović #Nova Kantrida #Povratak Kantridi #Stadion Kantrida