Riječki Korzo od utorka, 25. kolovoza, postaje velika učionica na otvorenom. U podne će ondje biti otvorena izložba „Školstvo Primorja“, koja kroz povijest školovanja u Kastvu, Kraljevici, Bakru i na Drenovi pokazuje da škola na ovim prostorima nikada nije bila samo mjesto učenja – bila je i prostor borbe za jezik, identitet, društveni napredak i pravo na obrazovanje.
Izložba je postavljena na 18 tematskih i dva naslovna panela, raspoređena tako da posjetitelji koji Korzom dolaze s istočne strane priču započinju Kastvom, dok oni sa zapadne kreću od Kraljevice. Na taj se način na riječkoj glavnoj šetnici simbolično susreću istočni i zapadni dio riječkog prstena, povezani zajedničkom poviješću školstva.
A ta povijest krije mnogo zanimljivih detalja. U Kraljevici početke organiziranog školstva pratimo od dekreta carice Marije Terezije iz 1770. godine, preko pučke škole i Narodne čitaonice do specijaliziranih škola koje su obrazovale buduće brodograditelje i djevojke za praktična zanimanja. Posebno je zanimljiv podatak da je kraljevička osnovna škola 1997. godine bila prva u Primorsko-goranskoj županiji s opremljenom učionicom priključenom na internet te je informatiku uvela kao izborni predmet.
Bakar je predstavljen kroz dugu tradiciju pomorskog obrazovanja i razvoj Nautičke škole, prve državne nautičke škole na prostoru Hrvatske u tadašnjoj Monarhiji. Posebno mjesto pripada školskom brodu „Vila Velebita“, naručenom 1908. godine, dok današnja Pomorska škola Bakar nastavlja tradiciju dugu više generacija.
Drenovska priča govori i o puno više od školskih klupa. Ondje je prvi župnik Ivan Cvetko još 1838. počeo opismenjavati djecu, a povijest školstva snažno je obilježila borba za hrvatski jezik u vremenima talijanizacije, mađarizacije i germanizacije. Posebna pažnja posvećena je Drenovčaninu Franu Frankoviću, pedagogu, humanistu i preporoditelju koji je postao i prvi ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu.
Kastavska povijest školstva, pak, govori o stoljećima borbe za znanje, jezik i identitet. Organizirano školovanje ondje također počinje 1770. godine, a među zanimljivostima iz nekadašnjeg školskog života nalazi se i kazna za neposlušne učenike – nošenje drvenog predmeta u obliku magarca oko vrata. Kastav je kasnije dobio Obrtnu, odnosno među Kastavcima poznatu „Delavsku“ školu, a 1906. otvorena je i Učiteljska škola, na čijem je čelu nakon Frana Frankovića bio i književnik Vladimir Nazor.
„Školstvo Primorja“ nastalo je zajedničkim radom Udruge u kulturi „Stol“ iz Kraljevice, Udruge „Kastav naš stari grad“ i Udruge Bez granica s Drenove, uz dodatni istraživački rad kustosice Matee Plišić posvećen Bakru. Izložba je dio programa Građanskog muzejskog vijeća Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, modela kojim Muzej u osmišljavanje i provedbu programa uključuje organizacije civilnog društva i lokalnu zajednicu.
Autori izložbe su Damir Srok, Radmila Toić, Vesna Kolić, Sunčica Vučković, Meri Grubišić, Tihana Welle, Milanka Gudac, Sunčica Vučković r. Grubišić, Davorka Medved, Kristina Babić i Matea Plišić, a kustos izložbe je Marko Badurina.
Izložba „Školstvo Primorja“ na riječkom Korzu bit će otvorena 25. kolovoza u 12 sati, a moći će se razgledati do 8. rujna.
#Drenova #Kastav #Korzo #Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja #Školstvo Primorja
