Može li se Rijeka i šira okolica oduprijeti najezdi pjesama generiranih umjetnom inteligencijom, na temelju svoje prirodne usporenosti?
Kad su posrijedi glazbene mijene, Rijeka donekle podsjeća na Galapagos, otočje koje je dom velikom broju endemskih vrsta koje ne žive nigdje drugdje na svijetu, uključujući divovske kornjače, morske iguane, pingvine i mnoge druge životinje i biljke. Tako je u Rijeci i novi val trajao dulje, gotovo do početka devedesetih zato što je glazbena i diskografska infrastruktura u osamdesetima jednostavno sporije dozrijevala negoli u drugim glazbenim središtima.
Tako je i danas. Uključite li sporadično Radio Rijeku, na primjer, teško ćete čuti chartfillere koji nastanjuju Billboardovu ljestvicu najslušanijih hitova u Hrvatskoj, ali će nostalgični zvukovi melodija Istre i Kvarnera iz svih razdoblja, pop-hitovi iz osamdesetih ili kancone za maškarani tanci podsjetiti da je u jednom dijelu vrijeme za glazbu u Rijeci stalo. I dalje će Rijeka figurirati kao rockerski grad, iako je svima jasno da je to i dalje samo poslovno neiskorišteni mit koji će razbijati povremena izdanja kao nadolazeći Rijeka-Paris-Texas 2. Na velikim koncertima će veteranke i veterani poput Doris Dragović, Zdravka Čolića, Parnog valjka i drugih redovito popunjavati Dvoranu mladosti ili dvoranu na Zametu. Pritom će mlađahne alternativne snage iz godine u godinu ostajati bez prostora za svirke ostavljeni svojim nadahnućima i snalažljivosti. I slušanju sopila na lokalnom radiju za vrijeme nedjeljnog ručka uz roditelje, nonice i noniće.
Takvoj intoleranciji na glazbene trendove sigurno je kumovalo lokalpatriotsko prihvaćanje izvođača koji se penju glistama, krokodilima, diskodromima i ostalim rang-ljestvicama u domašaju granica Primorsko-goranske županije. Uvjeren sam da će tako biti i ubuduće, bez obzira na smjene generacija i činjenicu da mladi uživaju u trapu, turbo-folku i novokomponiranoj narodnoj glazbi bez obzira na kvalitetu i podrijetlo.
No, nije isključeno da će za četrdesetak godina odrastitelji današnjice s velikom nostalgijom govoriti o tome kad se pjevalo “Shoping Italija, pa na party do Barija, bela Natalia, skupa vina Lombardija”, dok će se Franeti Merikani, kapuzi i fažoli, Goli otoci, vjerni psi i mame šč izgubiti u bespućima povijesne neozbiljnosti.
S nostalgijom će se sjećati kako su tada ljudi pisali pjesme, što će tada biti samo boutique djelatnost. Naime, prema najnovijim podacima sa streaming platforme Deezer, čak 18 posto svih novih pjesama koje svakodnevno pristižu na servis potpuno je generirano umjetnom inteligencijom, a to je više od 20 tisuća pjesama dnevno. Samo nekoliko mjeseci ranije taj je udio bio tek 10 posto, što jasno upućuje na eksponencijalni rast ove pojave. Spotify, iako ne objavljuje službene brojke, prema procjenama industrije već broji više od milijun i pol pjesama koje su nastale uz pomoć AI-a, bilo da su potpuno automatizirane ili su rezultat suradnje čovjeka i stroja.
Boomy, AI-platforma koja omogućuje svakome da u nekoliko minuta generira vlastitu pjesmu, do danas broji više od 17 milijuna kreiranih skladbi, od kojih je velik broj završio na Spotifyju i Deezeru, pa čak i na službenim playlistama. Suno AI omogućuje generiranje pjesama na temelju teksta, a viralni hitovi poput “Cats in the Rain” ili “Lost in the Algorithm” pokazuju kako je AI-glazba već pronašla svoje mjesto na TikToku koji je, pak, glavna platforma za distribuciju glazbe. Svugdje, pa i u Rijeci.
Ako se trenutačni trend nastavi, AI-generirana glazba bi do 2026. mogla činiti i do trećinu svih novih pjesama na pojedinim servisima. To otvara pitanje: hoće li uistinu streaming platforme postati digitalni autoput za beskrajne varijacije generičkog zvuka? Vjerojatno da. No, nekako smatram da će neki organski glazbeni trendovi koji ne umiru pod Učkom preživjeti to kiborgiranje. I da u ovom trenutku u garažama ili konobama vježbaju bendovi i izvođači koji će postati najvažniji kvarnerski glazbenici svih vremena.
#AI #pjesme #radio #Rijeka #Umjetna inteligencija
