Na današnji dan 1537. godine, nakon više od 15 godina neprekidnih bitaka i opsada, osmanska vojska konačno je uspjela zauzeti tvrđavu Klis, jedno od najvažnijih strateških uporišta hrvatske obrane. Srednjovjekovni Klis stoljećima je bio ključna prepreka turskim prodorima prema dalmatinskoj obali. Njegovim padom Osmanlije su zavladale Solinom, a njihova vojska prodrla je sve do Kaštela, prijeteći i Splitu, iako taj grad nikada nisu uspjeli osvojiti.
Šesnaesto stoljeće obilježeno je neprekidnim sukobima na granici triju velikih sila – Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Ta su ratna vremena iznjedrila mnoge hrabre hrvatske vojskovođe, čija su imena odjekivala diljem Europe. Među njima se posebno isticao Petar Kružić, kapetan kliški, koji je svojom hrabrošću i vojnim umijećem zadivio suvremenike.
Kao jedan od najvažnijih vojnih zapovjednika hrvatskog juga, Kružić je nanio Osmanlijama brojne poraze. 1524. godine potukao je osmansku mornaricu kod Skradina, sprječavajući njihov pokušaj da Klis odsjeku s morske strane. Godinu dana kasnije sudjelovao je u pohodu Krste Frankopana na Jajce, također protiv osmanskih snaga. Zahvaljujući njegovom vodstvu, Klis se više puta uspio obraniti od opsada, 1524., 1527., 1530. i 1531. godine.
Presudni trenutak dogodio se 12. ožujka 1537., u bitki kod ušća rijeke Jadro, nedaleko od same tvrđave. Hrvatska kršćanska vojska pretrpjela je težak poraz, a među poginulima bio je i Petar Kružić, kojemu su Osmanlije nakon bitke odrubile glavu.
Bez svog legendarnog vođe, branitelji Klisa nisu imali drugog izbora nego se predati, čime je izgubljeno posljednje uporište u Dalmaciji južno od Velebita. Ubrzo nakon toga, veći dio južne Hrvatske pao je pod osmansku vlast, gdje je ostao više od stoljeća.
Smrt Petra Kružića nagnala je Klišane da prihvate predaju u zamjenu za slobodu, jer otpor bez čovjeka koji je poistovjećivan s obranom više nije imao smisla. Klis je na dan kad je Kružić poginuo postao dio Osmanskog Carstva. Kružićevo tijelo dopremljeno je na Trsat i pokopano u današnjoj crkvi Gospe Trsatske. Nakon nekog vremena Kružićeva je rodbina otkupila od Osmanlija njegovu glavu za 100 mletačkih dukata. Nasljednici su 1539. godine, uz Papino dopuštenje i sukladno Kružićevoj oporuci, u crkvu na Trsatu prenijeli posmrtne ostatke, koji su prekriveni nadgrobnom pločom s latinskim natpisom koji u prijevodu na hrvatski glasi:
“Ova kamenita ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega Turci, jaoh, pogubiše.
Dok je on bio živ, Senj i Klis nikada se ne bojahu Turaka. Zemlja uze njegovo tijelo, a nebo i dušu, a njegovo junaštvo raznosi po svijetu neumrla slava. Ovaj je natpis postavljen na grob slavnog viteza Petra Kružića g. 1537.”
Istaknuta fotografija: U sjeverozapadnom uglu Titovog trga (pokraj nekadašnje Prve hrvatske štedionice) nalazi se barokna kapelica s reljefom Bogorodice s djetetom na pročelju. Ova prohodna kapela poput malog slavoluka naglašava polazište Stuba Petra Kružića koje vode prema glasovitom hodočasničkom središtu, franjevačkom samostanu na Trsatu. Stube je 1531. godine dao izgraditi hrvatski vojskovođa Petar Kružić a kroz stoljeća su se neprekidno dograđivale (danas ih ima više od pet stotina) i opremale zavjetnim kapelicama; izvor: Visit Rijeka
#glava #Klis #Petar Kružić #Rijeka #Trsat
