Muzeji, knjižnice i arhivi nekoć su bili svojevrsni hramovi znanja, mjesta na kojima se baština ponajprije čuvala, proučavala i predstavljala javnosti. Danas sve više postaju otvoreni prostori susreta, razgovora i suradnje, mjesta na kojima posjetitelji nisu samo promatrači, nego i aktivni sudionici u stvaranju novih značenja. Upravo će ta promjena biti u središtu dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa „Interpretacija baštine u muzejima, knjižnicama i arhivima: pristupi, izazovi i praksa“, koji će se 15. i 16. listopada održati u opatijskom Centru Gervais.
U organizaciji Hrvatskog muzeja turizma, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Opatije, skup će okupiti više od 90 sudionika te brojne stručnjake iz područja muzeologije, knjižničarstva, arhivistike, obrazovanja, kulturnog turizma i komunikacije. Kroz pet tematskih panela, radionice i stručna vodstva raspravljat će se o tome kako baštinu približiti suvremenoj publici, na koji način uključiti lokalnu zajednicu u rad kulturnih institucija te kakvu ulogu u svemu tome imaju nove tehnologije.
Polazište skupa jest ideja da interpretacija baštine ne podrazumijeva samo prenošenje povijesnih činjenica i stručnih podataka. Njezina je zadaća pomoći ljudima da razumiju značenje onoga što ih okružuje, prepoznaju vlastitu povezanost s prostorom i prošlošću te postanu svjesni vrijednosti nasljeđa koje dijele.
Već uvodno predavanje prvoga dana, 15. listopada, otvara zanimljivo pitanje. Pod naslovom „Autentičnost nije dovoljna: Kako interpretacija oblikuje značenje, iskustvo i buduću baštinu?“ dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose govorit će o tome zašto sama činjenica da je nešto autentično nije dovoljna da bi bilo razumljivo, zanimljivo i značajno suvremenom posjetitelju.
Uslijedit će panel posvećen metodologiji interpretacije baštine u 21. stoljeću, na kojem će sudjelovati Darko Babić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Irina Ban iz Interpret Europe Hrvatska i Andrea Roknić Bežanić s riječkog Filozofskog fakulteta. Raspravljat će se o stručnim temeljima interpretacije, njezinoj ulozi u obrazovanju i povezivanju akademskog znanja sa zajednicom.
Drugi panel prvoga dana bavit će se interpretativnim planiranjem i oblikovanjem iskustva posjetitelja. Dragana Lucija Ratković Aydemir, Lidija Nikočević i Tamara Nikolić Đerić predstavit će iskustva iz prakse, posebno ona povezana s razvojem interpretacijskih centara i kulturnog turizma.
No, skup neće ostati samo na teorijskim raspravama. Sudionici će se moći uključiti u radionice interpretativnog pisanja i vođenja, upoznati glazbenu baštinu Opatije tijekom tematske šetnje pod vodstvom Ane Cerovac ili istražiti simboliku opatijske kamelije na radionici koju vodi Romana Lekić.
Posebno zanimljiv dio programa bit će stručni posjeti dvama primjerima interpretacije lokalne baštine – Kući kostrenskih pomoraca i Kući halubajskega zvončara. Riječ je o prostorima koji pokazuju kako se priče o pomorstvu, običajima i lokalnom identitetu mogu predstaviti suvremenim posjetiteljima kroz iskustvo, sudjelovanje i neposredan doživljaj.
Drugoga dana, 16. listopada, pozornost će se usmjeriti prema digitalnim tehnologijama i novim mogućnostima komunikacije s publikom. O igrifikaciji, digitalizaciji kulturne baštine, suvremenim arhivskim praksama i zvučnim sadržajima govorit će Tomislav Ivanjko, Zvonimir Rakijašić, Jelena Rubić, Ljubica Letinić, osnivačica platforme book&zvook, i Vlatka Lemić.
Jedno od važnijih pitanja otvorit će panel „Od participacije do su-kreacije“, posvećen ulozi građana u oblikovanju muzejskih i baštinskih programa. Može li lokalna zajednica biti više od publike? Mogu li građani sudjelovati u osmišljavanju sadržaja, prikupljanju građe i predstavljanju vlastite povijesti? O tome će, među ostalima, govoriti Željka Miklošević, ravnateljica Muzeja grada Pazina Maja Zidarić Pilat i Maja Žebčević Matić iz Gradskog muzeja Požega.
Posebnu pozornost lokalne publike mogao bi privući nastup Davorke i Damira Medveda iz Udruge Bez granica, koji će predstaviti iskustva Zavičajnog muzeja Drenove, projekta koji pokazuje kako inicijativa građana može pridonijeti očuvanju i predstavljanju identiteta jednog riječkog naselja.
Završni panel bit će posvećen odnosu baštine, turizma i ekonomije doživljaja. Romana Lekić, Ana Cerovac, Dijana Zorić i Davor Špoljar raspravljat će o tome kako kulturne institucije mogu stvarati sadržaje koji nadilaze klasično razgledavanje i posjetiteljima omogućuju osobnije iskustvo prostora, povijesti i lokalnih priča.
Skup će završiti stručnim vodstvima u Hrvatskom muzeju turizma, gdje će sudionici upoznati prvu dionicu stalnog postava „Vila Angiolina – priča o Opatiji“ te sudjelovati u interpretativnoj šetnji Parkom Angiolina pod nazivom „Slušaj, udahni, pogledaj: priča o počecima opatijskog turizma“.
Dvodnevni susret u Opatiji tako će otvoriti niz pitanja važnih za budućnost kulturnih institucija. Kako sačuvati stručnost, a istodobno postati pristupačniji? Kako zainteresirati nove generacije za baštinu? I možda najvažnije, kako postići da ljudi muzej, knjižnicu ili arhiv ne doživljavaju samo kao mjesto na koje povremeno dolaze, nego kao prostor kojem pripadaju?
Upravo u traženju odgovora na ta pitanja organizatori vide priliku za razmjenu iskustava, nova partnerstva i razvoj suvremenih pristupa očuvanju i predstavljanju kulturne baštine.
Istaknuta fotografija: Razglednica Abazzia Villa Angiulina, 1910. godine, vl. Hrvatski muzej turizma
#Hrvatski muzej turizma #Interpretacija baštine u muzejima knjižnicama i arhivima: pristupi izazovi i praksa #stručni skup #turizam
