Na Građevinskom fakultetu na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, u nazočnosti brojnih uzvanika i gostiju, otvoren je 1. Međunarodni znanstveni simpozij Croscience 2024, Organizacijski odbor kojega čine istaknuti znanstvenici Nenad Ban, Ivan Đikić, akademik Stipan Jonjić, Ivana Novak Nakir, Igor Rudan, Igor Štagljar, Iva Tolić i Adrijana Vinter.
Čast da otvori ovaj eminentni skup znanstvenika, koji će u narednim dvama danima progovoriti o mnogim važnim temama vezanim uz znanost i društvo i razvoj hrvatske znanosti pripala je Zoranu Milanović, predsjednik RH prihvatio je poziv organizatora da postane visokim pokroviteljem ovog skupa, baš kao i Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta.
– Ništa u znanosti nije slučajno, usporedio bih znanost s nekim sportovima, recimo nogometom. Teško ćeš postati vrhunski nogometaš ako nisi počeo trenirati sa šest ili sedam godina. Tako i vi u rezervatu izvrsnosti niste slučajno znanstvenici i svi manje-više dolazite iz najkvalitetnijih hrvatskih javnih škola. U znanosti nema slučajnosti, onaj tko misli da svatko treba biti doktor znanosti, liječnik ili sudac, taj je u zabludi. Nije samo riječ o zabludi, gledam te PR-ovce oko sebe već danima i godinama, riječ je o kategoriji ljudi boraca za vlastiti status, čime se obezvrjeđuje vrijednost onoga što vrhunska znanost jest. To nije za svakoga. Nitko ovdje nije uspio slučajno, nitko nije uspio preko veze, nitko nije uspio bez ulaganja u sebe, u sinergiji sa svojim roditeljima. Znam da idealno postići nećemo, ali u skladu s onom Che Guevarinom izjavom „Budimo realni, tražimo nemoguće“, ali budimo isto tako realni i tražimo moguće, krenimo razvijati naša sveučilišta i shvatiti da postoje granice neznanja i nesposobnosti. Netko mi je rekao da Švicarska ima šest medicinskih fakulteta, ne 60, to nije za svakoga. Nije zamišljeno da svatko može biti sve i da svatko može imati sve. To tako nije zamišljeno i to tako ne funkcionira. Ako će netko reći da je ovo elitistički pogled na svijet, nije u pravu. Svatko treba znati gdje i kako može dati najveći doprinos. To nikoga ne bi trebalo uvrijediti. Uvozimo strane radnike, 57 tisuća ljudi je ušlo u Hrvatsku u zadnje dvije godine, a tko su ti ljudi i koje poslove rade. Jesu li ti u općem interesu hrvatske ekonomije ili je to interes jedne grupe poslodavaca koji si tako pod svaku cijenu smanjuju troškove rada? I posredno utječu na cijenu rada u Hrvatskoj. Neka ovaj skup bude nešto što će biti tradicionalno, ideja je prekrasna i baš me razveselila kada sam čuo za nju. Kao što bi rekao Ivan Mažuranić, ovo je četa mala, ali četa odabrana. Za znanstveni život dižem palac gore, poručio je Zoran Milanović.
Eminentni skup pozdravili su i Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, Vojko Braut, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, Hrvoje Meštrović, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a uvodno slovo održala je Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci.
– Temeljna ideja i cilj pokretanja, nadamo se tradicionalnog, okupljanja znanstvenika i znanstvenica iz dijaspore i Republike Hrvatske je stvaranje platforme za raspravu istraživača, kolega iz inovativnog poslovnog sektora, novinara i članova tijela na kojima se donose odluke, a radi razvojnih iskustava, ideja i dijeljenja dobrih praksi. Bez velikoga angažmana Organizacijskog odbora i intrinzične motivacije i entuzijazma u koncipiranju i promociji Crosciencea 2024. u ovom obliku, ne bismo niti mi na Sveučilištu imali priliku biti ponosnim domaćinima ovog Simpozija. Croscience je platforma koja teži tome da uspostavi kontinuirani autentični dijalog, kao preduvjet povećanja kvalitete i kvantitete naše znanstvene produkcije, uz bolje pozicioniranje u Europi i globalno u svjetskim razmjerima. Naša je demonstracija demonstrirati intelektualnu odgovornost, pa i istinski patriotizam i vrlo je jednostavna. Želimo učiniti da znanstvenici i znanost u RH imaju uvjete za razvoj usporedive s onima u inozemstvu, a kako bismo postizali rezultate usporedive s onima u inozemstvu. Želimo osnažiti nacionalni sustav politika u znanosti na način na koji to rade svi mudri sustavi na svijetu, a to je dijeljenje iskustava zainteresiranih i dobronamjernih stručnjaka. Nema alternative dobroj i strukturiranoj komunikaciji, razmjeni mišljenja. Naš je program bogat, bit će prigoda da se rasprave mnoge važne teme, od financiranja do suradnje s poslovnim sektorom, bit će prilike da pošaljemo poruku koliko su nam važni mladi znanstveni talenti, koliko nam je važna znanstvena komunikacija, koja je uloga medija u promociji znanosti, rekla je Snježana Prijić Samaržija, koja je na kraju svojeg uvodnog slova naglasak stavila i na nekoliko tema o kojima se neće raspravljati na Simpoziju, a važna su za sveučilišta i za znanost, u prvom redu na činjenicu da je važno odmaknuti se od populističke znanosti i pokazati spremnost na otvorenu raspravu bez cenzure i autocenzure, akademske slobode i kulturu pretjerane samopouzdanosti, koja je, kako je to naglasila rektorica Sveučilišta u Rijeci, sindrom kultura neznanja koja je iznjedrila polarizacije, radikalizam, ali i opasni skepticizam prema znanosti, ali i utjecajne pseudoznanstvene pokrete i društveno vrijednosni kaos u kojem se napadi na znanost smatraju vrhuncem slobodnog mišljenja.
– Nije nam cilj ovim Simpozijem kreirati percepciju i reputaciju, koja je bez supstanci. To je kratkoročno i kratkovidno. Cilj nam je pomoći kapacitirati se za sudjelovanje u zahtjevnom europskom i svjetskom istraživačkom prostoru, sa svim našim partnerima iz poslovnog sektora. Zbog potrebe promjene to neće biti moguće bez očuvanja akademskih sloboda. Ujedinjeni narodi i UNESCO prošle su godine uspjeli uključiti zaštitu akademskih sloboda u svoj dokument, 47 zemalja članica europskog prostora visokog obrazovanja definirale su popis od šest fundamentalnih vrijednosti visokog obrazovanja, a one su akademska sloboda, integritet, institucijska autonomija, participacija studenata i osoblja u upravljanju, javna odgovornost države za visoko obrazovanje i javna odgovornost samih institucija za visoko obrazovanje. Nećemo moći ostvariti svoj cilj ako sami ne demonstriramo vrlinu intelektualne odgovornosti i intelektualne skromnosti. Srž ovih vrlina je prepoznavanje da naša mišljenja mogu biti netočna. Važno je da oni koji najviše znaju, znanstvenici, mi, budete odvažni, budemo odvažni, i pokažemo da razumijemo svoju pogrešivost, da znamo slušati i povući se pred boljim argumentima. To nije slabost, to je hrabrost. Važno je pokazati da možemo izaći izvan svojih zona sigurnosti, inercije i komfora u obrani fundamentalnih vrijednosti, zaključila je Snježana Prijić Samaržija.
Naslovnu fotografiju snimio Kristian Sirotich
#CROSCIENCE #Kampus TRsat #Snježana Prijić Samaržija #Sveučilište u Rijeci #Zoran Milanović
