Uoči Noći knjige, ove godine posvećenoj životinjama, kroz predavanje i razgovor na odabranim primjerima dr. sc. Suzana Marjanić dokumentirat će ulogu životinja u kulturnoj povijesti čovječanstva, i to na primjeru knjiga Tomislava Macana, začetnika moderne ekološke misli kod nas, i Nikole Viskovića, začetnika kulturne animalistike u našoj znanosti. Završno, autorica će predstaviti vlastite knjige o kritičkoj animalistici (Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike, 2022. i Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena, 2024.).
Na kraju susreta znat ćemo što znači frazem-ritualem „Prvi se mačići u vodu bacaju“, koje su životinje sudjelovale u gradnji piramida, kako glasi bušmanska predaja o gepardu, koliko je konja poginulo u Staljingradskoj bici, koja su prva živa bića koja su preživjela let u orbiti, kao i još mnoštvo toga.
Ukratko o autoričinoj najnovijoj zoo-knjizi Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena, Zagreb, IEF, 2024. (na naslovnici: Tajči Čekada: The Picnic, 2013.)
U interpretativnom susretištu s prethodnom autoričinom etnozoološkom knjigom Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike iz 2022. godine (objavljenoj u Pergameni i Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioetiku) tematski su ova daljnja zoopromišljanja u knjizi Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena (2024.) razdijeljena četverostruko: teorija, život, knjiga i grad. Podnaslov, kojim autorica povezuje antrozoologiju i kapitalocen (termin Andreasa Malma i Jasona Moorea kojim podcrtavaju kapitalističku nišu antropocena), nastaje na tragu upozorenja o kojemu je Elizabeth Kolbert pisala u poglavlju naslovljenom “Mora li sve tako završiti?” svoje knjige Šesto izumiranje: sudbina vrsta u čovjekovim rukama (2014).
Ukratko, dok je autorica u prethodnoj knjizi Cetera animantia iz 2022. godine stavila naglasak na etnozoologiju i zooetiku, ova knjiga Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena (2024) otvara teorijsko i aktivističko susretište između antrozoologije i kritike kapitalocena.
Nakon uvoda “Zoouvod ili Životinja koja, dakle, nažalost nisam” slijedi prva cjelina “Zooteorije” koju čine sljedeća poglavlja:Nikola Visković i njegova kulturna animalistika/zoologija: utjecaj na domaću teoriju i praksu; Charles Patterson i Jacques Derrida o holokaustu životinja; Zoofolkloristika i/ili etnozoologija: stanje i tendencije u regiji te Zooscena: animalizam i izvedbeni studiji, izvedbena ekokritika.
Drugu cjelinu “Zooživoti: žohar, šišmiš, pčela, mačka” čine sljedeća poglavlja: Žohari od usmenih predaja i vjerovanja u etnotradicijama do suvremene reklame ili o tome kako su žohari na Zemlji preživjeli više od 320 milijuna godina; Šišmiš ili laboratorij – ponovno oživljene rasprave o porijeklu koronavirusa lipnja 2021. godine; GMO apokalipsa ili o tzv. tajanstvenom izumiranju pčela; Mačke profesora Senkera: na primjeru Krležinih fiktivnih mačaka, fragmentarno, prema Krležinu mladenačkom anarhoindividualizmu; Tri mačke/mačora Carolee Schneemann: in memoriam (1939. – 2019.) te Mačka koja, dakle, ja jesam.
Treće poglavlje “Zooknjiga” o književnoj animalistici zaustavlja se na sljedećim cjelinama: Ekološka i animalistička književnost; Držićev bestijarij; Žanr (i) interpretacije: bajke, priče o mladoženjama-životinjama (arhetip Ljepotica i Zvijer) i ženama-životinjama; Dva epsko-animalistička susreta u interpretacijama Mirjane Detelić i Natka Nodila – utva zlatokrila i sokol te Bajka i zooetika: bajkovita matrica animalističkih književnih djela: dva primjera.
Posljednju cjelinu “Zoograd” čine sljedeća poglavlja: Antrozoologija zoopolisa ili „Grad na četiri noge”; Animal urbanum: životinjsko carstvo u urbanoj džungli; Primatologinje, trimatkinje: njihovi afričko/azijski-primatski zapisi; Medijska slika svijeta o globalnom zagrijavanju ili “Is Earth Fucked?” (Brad Werner) i „Cell-apocalypse“ Stephena Kinga u kontekstu realnih izvještaja o geoinženjeringu ili o teorijama zavjera kao suvremenim predajama.
Knjiga završava poglavljem naslovljenim „Zoopost scriptum: od robotskog psa Sparka do zoorobotskih platformi i danas”, kojim autorica nastavlja vlastita razmišljanja o životinjskoj duši. Naglasak je na robotskim kućnim ljubimcima koji se u nekim zemljama koriste u domovima za starije osobe kao i, primjerice, za osobe oboljele od demencije. Ovakvi su objekti otvorili brojna pitanja od kojih izdvajam sljedeće: definiciju bića i kućnog ljubimca (engl. pet), odnosno kućne životinje (engl. home animal) ili kako neki antrozoolozi ističu – životinje za društvo, prateće životinje (engl. companion animal), društvenost i privrženost, osjećaje, biološke potrebe, odgovornost za ponašanje, prava i obveze kao i nasilje prema hibridima i androidima.
Iz recenzija
Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena Suzane Marjanić proistekli su iz višedecenijskih autorkinih istraživanja na polju kulturne animalistike i osobeni su nastavak njene prethodne knjige Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2022). Autorka stoji na pozicijama kritike antropocena i kapitalocena, gradeći stav na širokom spektru konkretnih efekata koje je čovečanstvo od 18. stoleća naovamo uzrokovalo na globalnom planu, destruktivno delujući na praktično sve aspekte ekosistema.
dr. sc. Lidija Delić
Institut za književnost i umetnost, Beograd
Pitanja koja se u ovoj knjizi postavljaju aktualna su kako u kontekstu humanističkih znanosti tako i u širem društvenom kontekstu, osobito u svjetlu nekih recentnijih etičkih zaokreta u istraživanju specizma, kao i u kontekstu afirmacije različitih obrata u humanistici, posebice onog koji “decentrira” humanistiku usredotočenu isključivo na čovjeka. Teorijski okvir ulazi u područje filozofije, kulturalnih studija, sociologije, političkih znanosti i teorije, antropologije i folkloristike, kao i hibridnih disciplina poput izvedbenih, urbanih ili životinjskih studija, dok se pri interpretaciji predložaka otvaraju ključna teorijska pitanja o statusu, granicama i funkciji etičkih premisa u određenju distinkcije čovjeka i životinje. Time se, i u metodološkom i u korpusnom smislu, otvara pogled u dosad neistraženo područje ne samo etike i politike nego i šireg, epistemološko-teorijskog pogleda na njihovo “fluidno” stanje.
prof. dr. sc. Leo Rafolt
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
O autorici
Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje istražuje teorije mita i rituala, kulturnu i kritičku animalistiku te izvedbene studije.
Objavila je sedam autorskih knjiga: Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22. (2005), Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014), Topoi hrvatskoga performansa: lokalna vizura (2017), Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2022), Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove “stare vjere” Srba i Hrvata (2022), Umjetnost performansa i kinizam: izvedbena linija otpora (2022) i Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena (2024). Suurednica je trinaest zbornika radova: npr.s Bojanom Koštićem Krležin EU/ropski furiosum (Koprivnica, 2016), zbornik radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Zagreb, 2020) s Goranom Đurđevićem, Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman (Zagreb, 2022) s Rosanom Ratkovčić, zbornik radova Ekokritika: između prirode i kulture (sv. 1-2, Zadar, 2024) s Goranom Đurđevićem i Mirandom Levanat-Peričić, zbornik radova Ecofeminism on the Edge: Theory and Practice (Leeds, 2024) s Goranom Đurđevićem, Ecoanthropology: Between Man and the Environment (Skopje, 2024) s Goranom Đurđevićem i Lidijom Stojanović, Mačke u slavenskim kulturama (Zagreb, Durieux, 2024) s Dejanom Ajdačićem, a zbornik radova Mit, vjerovanje i prostor: znanstveno-stručni zbornik radova posvećen Tomi Vinšćaku, znanstveniku, istraživaču i prijatelju s krova svijeta (2024) s Marijanom Belaj, Tiborom Komarom i Ivanom Radovani Podrug.
Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014) nagrađena je Godišnjom nagradom Hrvatske sekcije AICA i Državnom nagradom za znanost, a za knjigu Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2022) Godišnjom nagradom “Milovan Gavazzi”.
#Noć knjige #predavanje #Suzana Marjanić #Živjele životinje #Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena
