U utorak, 13.6. u predvorju Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu, promoviran je roman “Brod za Issu” Roberta Perišića, kojeg je krajem 2022. godine objavila izdavačka kuća Sandorf.
Zagrebački je lipanj prepun književnih manifestacija i događanja i vjerojatno su se mnogi, poput mene, nećkali hoće li se u predvečerje radnog dana, uoči otvorenja Festivala europske kratke priče, uputiti na Gornji Grad da bi prisustvovali promociji knjige koja se na tržištu nalazi već pola godine i sudeći prema broju okupljenih, prelomili doći.
Još se u ožujku, tijekom predstavljanja finalista za nagradu Ivan Goran Kovačić, u dvorani Kinoteke šaputalo kako je jedan viški pjesnik, omiljen na zagrebačkoj književnoj sceni, izjavio kako je “Brod za Issu” jedan od najboljih romana koje je pročitao. Uz to, Robert Perišić je među ljudima koji prate domaću književnu scenu romanom “Područje bez signala” i vođenjem tribine “Književnost u Močvari” stekao ogroman ugled i poštovanje, tako da se od ovog književnog događaja puno očekivalo, a sama je prezentacija ta očekivanja i nadmašila.
Roman pripovijeda priču o osnutku grada Isse, današnjeg Visa, iz neočekivane i simpatične pozicije. Kažu da je povijesni, ali ne i dokumentaristički. Da priča o životinjama, ali ih ne antropomorfizira. Da priča o prirodi, ali o ljudima. O antici i Mediteranu. Čini se da ga je teško prepričati, čini se da ga je potrebno pročitati.
Promocija se nadovezala na izložbu Vis-à -Vis 200 – Arheološka baština otoka Visa koju se trenutno može pogledati u Klovićevim dvorima. Tako smo osim autora, Roberta Perišića, urednika, Ivana Sršena, kritičare Ane Fazekaš i Branislava Oblučara, poslušali i fascinantno izlaganje arheologa Borisa Čarge koje se nakon promocije nastavilo u dvoranama s izložbenom postavom.
O samoj knjizi smo čuli puno lijepih riječi, kritičari su uvjerljivo govorili o senzibilitetu i majstorstvu autora, a arheolog o njenoj činjeničnoj utemeljenosti. Matko Sršen, docent na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, ali i novinar, pjesnik, prozni pisac, esejist, redatelj, dramatik, maestralno je interpretirao izabrane dijelove romana, tako da smo umjesto jednodimenzionalnog predstavljanja knjige na koje smo navikli bili istinski počašćeni sinergijom dobre književnosti, arheologije i drame koja je kulminirala uvođenjem viških, elegantnih, ljetnih vina na samome kraju.